I-II, q. 13, a. 2
Priliči li izbor nerazumnim životinjama
Prigovor 1. Čini se da izbor priliči nerazumnim životinjama. Izbor je naime težnja za nekim stvarima radi cilja, kako se kaže u III. Ethic. No nerazumne životinje teže za nečim radi cilja: djeluju naime radi cilja, i to iz težnje. Dakle, u nerazumnim je životinjama izbor.
Prigovor 2. Nadalje, sam naziv izbora čini se da označuje da se nešto uzima ispred drugoga. No nerazumne životinje uzimaju nešto ispred drugoga, kao što se bjelodano pokazuje da ovca jednu travu jede, a drugu odbacuje. Dakle, u nerazumnim je životinjama izbor.
Prigovor 3. Nadalje, kako se kaže u VI. Ethic., „k razboritosti pripada da netko dobro izabire ono što vodi k cilju“. No razboritost priliči nerazumnim životinjama, stoga se kaže na početku Metaphys. da su „razborite bez pouke sve one koje nisu sposobne čuti zvukove, poput pčela“. A to se i osjetilu čini bjelodanim: očituju se naime divne dovitljivosti u radnjama životinja, poput pčela i paukâ i pasa. Pas naime goneći jelena, ako dođe do raskrižja triju putova, njuhom doista istražuje je li jelen prošao prvim ili drugim putem; pa ako nađe da nije prošao, već siguran trećim putem kreće ne njušeći, takoreći služeći se razdjelnim silogizmom, kojim bi se moglo zaključiti da jelen tim putem ide, budući da ne ide ostalima dvama, jer nema više njih. Dakle, čini se da izbor priliči nerazumnim životinjama.
Naprotiv, Grgur Nisenski kaže da „djeca i nerazumna bića dragovoljno doista čine, ali ne birajući“. Dakle, u nerazumnim životinjama nema izbora.
Odgovaram: budući da je izbor odabiranje jednoga s obzirom na drugo, nužno je da izbor bude s obzirom na više toga što se može izabrati. I stoga u onome što je posve određeno na jedno izbor nema mjesta. Razlika je pak između osjetne težnje i volje u tome što je, kako je iz rečenoga očito, osjetna težnja određena na jedno nešto pojedinačno prema redu naravi; volja je pak doista, prema redu naravi, određena na jedno zajedničko, a to je dobro, no neodređeno se drži s obzirom na pojedinačna dobra. I zato vlastito volji pripada birati, a ne osjetnoj težnji, koja je jedina u nerazumnim životinjama. I zbog toga nerazumnim životinjama izbor ne priliči.
Odgovor na 1. prigovor: ne naziva se svaka težnja za nečim radi cilja izborom, nego uz stanovito razlučivanje jednoga od drugoga. Koje ne može imati mjesta osim ondje gdje se težnja može usmjeriti na više toga.
Odgovor na 2. prigovor: nerazumna životinja uzima jedno ispred drugoga jer je njezina težnja naravno određena na to. Stoga čim joj se po osjetilu ili po uobrazilji predstavi nešto k čemu se naravno njezina težnja prigiba, bez izbora se samo k tome pokreće. Kao što se i bez izbora oganj pokreće prema gore, a ne prema dolje.
Odgovor na 3. prigovor: kako se kaže u III. Physic., „gibanje je čin pokretanoga od pokretača“. I stoga se snaga pokretača očituje u gibanju pokretanoga. I zbog toga se u svemu što se pokreće od razuma očituje red razuma koji pokreće, premda to samo nema razum; tako naime strijela izravno teži k cilju iz pokretanja strijelca, kao da sama ima razum koji usmjerava. A isto se očituje u gibanjima satova i svih ljudskih naprava koje se čine po umijeću. No kako se umjetna djela uspoređuju s ljudskim umijećem, tako se sve naravne stvari uspoređuju s božanskim umijećem. I zato se red očituje u onome što se pokreće prema naravi, kao i u onome što se pokreće po razumu, kako se kaže u II. Physic. I iz toga biva da se u radnjama nerazumnih životinja očituju stanovite dovitljivosti, ukoliko imaju naravno nagnuće prema stanovitom najuređenijim postupcima, takoreći od najvišega umijeća uređenima. I zbog toga se također neke životinje nazivaju razboritima ili dovitljivima, a ne da bi u njima bio neki razum ili izbor. Što se pokazuje iz toga što sve koje su jedne naravi na sličan način djeluju.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.