I-II, q. 114, a. 2
Može li tko bez milosti zaslužiti vječni život
Prigovor 1. Čini se da netko bez milosti može zaslužiti vječni život. Onome naime čovjek od Boga zaslužuje za što se božanski određuje, kako je rečeno. No čovjek se prema svojoj naravi određuje za blaženstvo kao za svrhu, stoga i naravno teži biti blažen. Dakle, čovjek po svojim naravnim silama, bez milosti, može zaslužiti blaženstvo, a to je vječni život.
Prigovor 2. Nadalje, isto je djelo utoliko zaslužnije ukoliko je manje dužno. No manje je dužno dobro koje čini onaj tko je pretečen manjim dobročinstvima. Budući dakle da je onaj tko ima samo naravna dobra postigao manja dobročinstva od Boga negoli onaj tko uz naravna ima i besplatna; čini se da su njegova djela kod Boga zaslužnija. I tako, ako onaj tko ima milost može na neki način zaslužiti vječni život, mnogo više onaj tko je nema.
Prigovor 3. Nadalje, Božje milosrđe i darežljivost u beskonačno nadilazi ljudsko milosrđe i darežljivost. No jedan čovjek može kod drugoga zaslužiti i ako nikada prije nije imao njegovu milost. Dakle, čini se da mnogo više čovjek bez milosti može od Boga zaslužiti vječni život.
Naprotiv, Apostol veli u Rim 6: „Milost Božja život je vječni“.
Odgovaram: o čovjeku bez milosti može se razmatrati dvostruko stanje, kako je gore rečeno: jedno doduše cjelovite naravi, kakvo bijaše u Adama prije grijeha; a drugo naravi iskvarene, kakvo je u nama prije obnove milošću. Ako dakle govorimo o čovjeku što se tiče prvoga stanja, tako po jednom razlogu ne može bez milosti po čisto naravnim silama zaslužiti vječni život. Zato naime što čovjekova zasluga ovisi o božanskom predodređenju. No čin ma koje stvari ne određuje se božanski za nešto što nadilazi razmjer moći koja je počelo čina, jer to je iz ustrojstva božanske providnosti, da ništa ne djeluje iznad svoje moći. A vječni je život neko dobro koje nadilazi razmjer stvorene naravi, jer nadilazi i njezinu spoznaju i želju, prema onome iz 1 Kor 2: „Što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe“. I odatle je što nijedna stvorena narav nije dostatno počelo čina zaslužnoga za vječni život, ako se ne nadoda neki nadnaravni dar, koji se naziva milost. Ako pak govorimo o čovjeku koji se nalazi pod grijehom, uz ovaj se dodaje drugi razlog, zbog zapreke grijeha. Budući naime da je grijeh neka uvreda Boga koja isključuje iz vječnoga života, kako je bjelodano po gore rečenome; nitko tko se nalazi u stanju grijeha ne može zaslužiti vječni život ako se prije ne pomiri s Bogom po otpuštenju grijeha, što biva po milosti. Grešniku se naime ne duguje život, nego smrt, prema onome iz Rim 6: „Plaća je grijeha smrt“.
Odgovor na 1. prigovor: Bog je odredio ljudsku narav za postizanje svrhe vječnoga života ne vlastitom moći, nego po pomoći milosti. I na taj način njezin čin može biti zaslužan za vječni život.
Odgovor na 2. prigovor: čovjek bez milosti ne može imati djelo jednako djelu koje proizlazi iz milosti, jer što je savršenije počelo djelovanja, to je savršenije djelovanje. No razlog bi slijedio kad bi se pretpostavila jednakost djelovanja na objema stranama.
Odgovor na 3. prigovor: što se tiče prvoga navedenoga razloga, drukčije se stvar ima u Boga, a drukčije u čovjeka. Čovjek naime svaku moć dobročinstva ima od Boga, a ne od čovjeka. I zato od Boga čovjek ne može ništa zaslužiti osim po njegovu daru, što Apostol znakovito izriče govoreći: „Tko mu je prije dao, da bi mu se uzvratilo?“ No od čovjeka netko može zaslužiti prije negoli je od njega primio, po onome što je primio od Boga. Ali što se tiče drugoga razloga, uzetoga iz zapreke grijeha, slično je o čovjeku i o Bogu, jer ni čovjek ne može zaslužiti od drugoga koga je prije uvrijedio, ako se ne pomiri s njime dajući zadovoljštinu.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.