I-II, q. 114, a. 1
Može li čovjek nešto zaslužiti od Boga
Prigovor 1. Čini se da čovjek ne može ništa zaslužiti od Boga. Nitko naime, čini se, ne zaslužuje plaću po tome što drugome vraća ono što duguje. No „po svim dobrima koja činimo, ne možemo dostatno uzvratiti Bogu ono što dugujemo, a da ne dugujemo uvijek više“, kako i Filozof veli u VIII. Ethic. Stoga se i u Lk 17 veli: „Kad učinite sve što vam je zapovjeđeno, recite: Sluge smo beskorisne, što smo bili dužni učiniti, učinismo“. Dakle, čovjek ne može ništa zaslužiti od Boga.
Prigovor 2. Nadalje, po tome što netko sebi koristi, čini se da ništa ne zaslužuje kod onoga komu ništa ne koristi. Ali čovjek dobro djelujući koristi sebi ili drugom čovjeku, a ne Bogu, veli se naime u Job 35: „Ako pravo postupaš, što ćeš mu dati, ili što će primiti iz tvoje ruke?“ Dakle, čovjek ne može ništa od Boga zaslužiti.
Prigovor 3. Nadalje, tko god kod nekoga nešto zaslužuje, čini ga svojim dužnikom, dug je naime da netko uzvrati plaću za zaslugu. Ali Bog nikomu nije dužnik, stoga se veli u Rim 11: „Tko mu je prije dao, da bi mu se uzvratilo?“ Dakle, nitko ne može od Boga ništa zaslužiti.
Naprotiv, veli se u Jr 31: „Ima plaća za tvoje djelo“. No plaćom se naziva ono što se uzvraća za zaslugu. Dakle, čini se da čovjek može od Boga zaslužiti.
Odgovaram: zasluga i plaća odnose se na isto, to se naime plaćom naziva što se nekome uzvraća za naknadu djela ili truda, kao neka njegova cijena. Stoga kao što je vratiti pravednu cijenu za stvar primljenu od nekoga čin pravednosti; tako je također naknaditi plaću djela ili truda čin pravednosti. Pravednost je pak neka jednakost, kako je bjelodano po Filozofu u V. Ethic. I zato je jednostavno pravednost među onima među kojima postoji jednostavna jednakost; a onih pak među kojima nema jednostavne jednakosti, nema jednostavne pravednosti, nego može postojati neki način pravednosti, kao što se govori o nekom očinskom ili gospodarskom pravu, kako u istoj knjizi Filozof veli. I poradi toga, u onome u čemu postoji jednostavno pravedno, postoji također jednostavno pojam zasluge i plaće. No u onome u čemu postoji pravedno u nekom pogledu, a ne jednostavno, u tome također ne postoji jednostavno pojam zasluge, nego u nekom pogledu, ukoliko se ondje čuva pojam pravednosti: tako naime i sin zaslužuje nešto od oca, i sluga od gospodara. Bjelodano je pak da je između Boga i čovjeka najveća nejednakost, u beskonačno su naime udaljeni, i sve što je čovjekovo dobro, od Boga je. Stoga ne može biti pravednosti čovjeka prema Bogu prema apsolutnoj jednakosti, nego prema nekom razmjeru, ukoliko naime obojica djeluju prema svojemu načinu. Način pak i mjera ljudske moći čovjeku je od Boga. I zato čovjekova zasluga kod Boga ne može postojati osim prema pretpostavci božanskoga poretka, tako naime da čovjek postigne od Boga po svojemu djelovanju kao plaću ono za što mu je Bog namijenio moć djelovanja. Kao što također naravne stvari postižu po vlastitim gibanjima i djelovanjima ono za što su od Boga uređene. Različito ipak, jer se razumno stvorenje samo pokreće na djelovanje po slobodnoj volji, stoga njegovo djelovanje ima narav zasluge; što ne postoji u drugim stvorenjima.
Odgovor na 1. prigovor: čovjek ukoliko vlastitom voljom čini ono što duguje, zaslužuje. Inače čin pravednosti kojim netko vraća dug ne bi bio zaslužan.
Odgovor na 2. prigovor: Bog iz naših dobara ne traži korist, nego slavu, to jest očitovanje svoje dobrote, što također traži iz svojih djela. No po tome što ga štujemo, njemu ništa ne pritječe, nego nama. I zato zaslužujemo nešto od Boga ne kao da bi iz naših djela njemu išta priteklo, nego ukoliko radimo radi njegove slave.
Odgovor na 3. prigovor: budući da naše djelovanje nema pojam zasluge osim iz pretpostavke božanskoga poretka, ne slijedi da Bog biva jednostavno dužnik nama, nego samome sebi, ukoliko je dug da se njegov poredak ispuni.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.