Njihov današnji rođendan za nebo bilježi Usuardovo kölnsko izdanje iz godine 1521. ovim riječima: „Frontazija mučenika i njegovih drugova.” Gotovo isto ima rukopis Florarium Sanctorum. Ovu povijest njihove smrti prepisao je iz rukopisnoga kodeksa crkve sv. Martina u Utrechtu naš Rosweyde, za koju slutim da drugdje postoji vjernija i opširnija.
Svete Frontazija, Severina, Severijana i Silana poslao je blaženi Fronton, prvi biskup Périgueuxa, propovijedati; dok su posvuda sijali riječ Božju, uhvati ih namjesnik Skviridon. I reče im: „Recite mi odakle ste i kojim se imenima zovete? Ne samo da niste prinijeli žrtvu bogovima, nego ste i one koji su htjeli žrtvovati odvratili, i njihove hramove srušili, i ne znam kojom vlašću to činite.” Frontazije reče: „Ti, namjesniče, lišen božanske snage, zašto nas ispituješ kad osuđuješ svaku istinu? Nego najprije promisli tko je stvorio tvoju dušu i tijelo, pa ćeš spoznati istinu. Kumiri su pak pogana djela ljudskih ruku i ne mogu ni sebi koristiti ni drugima pomoći.” Skvir reče: „Vidim da se uzdate u mnogorječitost koju ste naučili od svoga učitelja.” Severin i Severijan odgovoriše: „Naša je mnogorječitost istinita. Ti štuješ idole koji su kovine posvećene zlodusima, gluhe, nijeme i isprazne.” Skvir reče: „Stekli ste život ako prinesete žrtvu.” Sv. Frontazije reče: „Naš je dobitak u Kristu živjeti i umrijeti.”
2 Tada se namjesnik okrenu Silanu, koji je znao pjevati uz citru, simfoniju i liru, i reče: „A ti, mladiću, zašto ne prinosiš žrtvu?” Sv. Silan odgovori: „Ja prinosim žrtvu svomu Gospodinu Isusu Kristu, koji je milošću svoga krštenja oprao okaljani svijet.” Skvir reče: „Kako ga je oprao?” Silan odgovori: „Moj je Gospodin Isus Krist rekao svojim učenicima: 'Idite po svem svijetu i propovijedajte, krsteći u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se.' Stoga ćeš se i ti, namjesniče, ako uzvjeruješ u Krista i dopustiš da se krstiš, spasiti; a ako ne uzvjeruješ, osudit ćeš se.”
3 Tada namjesnik rasrđen zapovjedi da ih izvedu izvan grada na zelenu livadu i ispitaju teškim mučenjima; okrunivši ih i željeznim trnjem po uzoru na našega Otkupitelja, pričvrstio je njihove glave za kolac i u svakoga od njih s obje strane zabio po devet čavala. Ipak okrutni bijes nimalo nije uspio odvratiti Kristove vojnike. Zatim je zapovjedio da im svete glave, rastrgane tolikim šiljcima i ovjenčane tolikom slavom mučeništva, u obje lopatice, zdesna i slijeva, probiju s devet željeznih kolaca umetnutih među kosti. A kad ih ni tim mukama nije mogao svladati, izrekavši presudu, zapovjedio je da im se odrube glave. Sveti pak mučenici, prignuvši koljena na zemlju, preporučujući svoje duše Bogu i podmećući šije krvnicima, proslaviše mučeništvo za Krista.
4 Kad su pak bezbožni sluge, nakon što su im odrubili glave, na sramotu bacili tijela mučenika na golu ledinu, bila je nazočna nebeska snaga: jer kad su im glave bile odsječene, njihova se tijela, kako je u njih iznenada sišao božanski duh, uzevši vlastite glave u svoje ruke, bez ljudske pomoći uspraviše na svoje noge; i tako sveci pristupiše koritu rijeke koja se zove Isle te suhim stopama upraviše svoj put po valovima. Prešavši dakle rijeku, pješice se čudesno uspeše uz obronak brežuljka, dok su svi gledali i divili se, te stigoše u crkvu Blažene Djevice Marije u Puyju, gdje je sv. Fronton molio; i položivši svoje glave na prignutim koljenima pred njegove noge, ispružiše svoja tijela u obliku križa.
5 Sveti pak Fronton s prezbiterom Anijanom i mnogim mnoštvom puka preda ukopu Frontazija, Severina i Silana u spomenutoj crkvi s čašću i nebeskim himnima. Severijana pak na molbe neke pobožne gospođe časno pokopa na drugome mjestu, nedaleko od svetih drugova mučenika. Trpjeli su sveti mučenici 2. siječnja, za vladavine Klaudijeve.
✠