Suppl., q. 88, a. 2
Hoće li se glede rasprave on voditi usmeno
Prigovor 1. Čini se da će se ovaj sud, glede rasprave i presude, odvijati usmeno. Jer prema Augustinu (De Civ. Dei xx) „neizvjesno je koliko će dana ovaj sud trajati“. Ali to ne bi bilo neizvjesno kada bi se stvari za koje nam je rečeno da će se zbiti na sudu imale ostvariti samo u umu. Dakle, ovaj će se sud odvijati usmeno, a ne samo u umu.
Prigovor 2. Nadalje, Grgur kaže (Moral. xxvi): „Barem će oni čuti riječi Sudčeve koji su riječima ispovjedili svoju vjeru u Njega“. No to se ne može shvatiti kao da se odnosi na unutarnju riječ, jer će tako svi čuti Sudčeve riječi, budući da će sva djela drugih ljudi biti poznata svima, i dobrima i opakima. Dakle, čini se da će se ovaj sud odvijati usmeno.
Prigovor 3. Nadalje, Krist će suditi prema svojemu ljudskom obličju, tako da u tijelu bude vidljiv svima. Dakle, na sličan način čini se da će govoriti glasom tijela, tako da Ga svi čuju.
Naprotiv, Augustin kaže (De Civ. Dei xx) da knjiga života koja se spominje u Otk 20,12.15 „jest stanovita božanska snaga koja omogućuje svakome da se sjeti svih svojih dobrih ili zlih djela, te da ih razabere pogledom uma, čudesnom brzinom, dok njegovo znanje optužuje ili brani njegovu savjest, tako da će svima i svakome biti suđeno u istome trenutku“. Ali kada bi se o zaslugama svakoga pojedinca raspravljalo usmeno, ne bi se moglo svima i svakome suditi u istome trenutku. Dakle, čini se da se ovaj sud neće odvijati usmeno. Nadalje, presuda bi trebala razmjerno odgovarati dokazu. No dokaz i optužbe i obrane bit će duhovan, prema Rim 2,15-16, „Svjedoči im njihova savjest, a misli se među sobom optužuju ili brane u dan kad Bog bude sudio tajne ljudske“. Dakle, čini se da će se ova presuda i cijeli sud odvijati u duhu.
Odgovaram: nije moguće doći do ikakva sigurnog zaključka o istini ovoga pitanja. Međutim, vjerojatnije je mišljenje da će se čitav ovaj sud, bilo glede istraživanja, bilo glede optužbe opakih i odobrenja dobrih, ili pak glede presude nad obojima, odvijati u duhu. Jer kada bi se djela svakoga pojedinca imala iznositi usmeno, to bi zahtijevalo nezamislivu duljinu vremena. Tako Augustin kaže (De Civ. Dei xx) da „ako pretpostavimo da je knjiga, sa čijih će se stranica svima suditi prema Otk 20, tvarna knjiga, tko će moći zamisliti njezinu veličinu i duljinu? ili duljinu vremena potrebna za čitanje knjige koja sadrži čitav život svakoga pojedinca?“ Niti je manje vremena potrebno za usmeno izricanje djela svakoga pojedinca nego za njihovo čitanje kada bi bila napisana u tvarnoj knjizi. Stoga, vjerojatno bismo trebali razumjeti da će pojedinosti iznesene u Mt 25 biti ispunjene ne usmeno, nego u duhu.
Odgovor na 1. prigovor: razlog zašto Augustin kaže da je „neizvjesno koliko će dana ovaj sud trajati“ upravo je taj što nije sigurno hoće li se odvijati u duhu ili usmeno. Jer ako bi se odvijao usmeno, bilo bi potrebno znatno vrijeme; ali ako u duhu, moguće je da se dovrši u jednome trenutku.
Odgovor na 2. prigovor: čak i ako se sud izvrši isključivo u umu, Grgurova riječ stoji, budući da premda će svi biti svjesni svojih vlastitih i tuđih djela, kao rezultat božanske snage koju Evanđelje opisuje kao govor (Mt 25), ipak oni koji su imali vjeru koju su primili kroz Božje riječi bit će suđeni po tim istim riječima, jer je pisano (Rim 2,12): „Koji su pod Zakonom sagriješili, po Zakonu će biti suđeni“. Stoga će na poseban način nešto biti rečeno onima koji su bili vjernici, što neće biti rečeno nevjernicima.
Odgovor na 3. prigovor: Krist će se pojaviti u tijelu, tako da Sudca u tijelu mogu prepoznati svi, a moguće je da se to dogodi iznenada. No govor koji se mjeri vremenom zahtijevao bi golemu duljinu vremena ako bi se sud odvijao usmeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.
Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.