Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Suppl., q. 15, a. 1

Mora li se zadovoljština dati putem pokorničkih djela

Prigovor 1. Čini se da se zadovoljština ne mora dati putem pokorničkih djela. Jer zadovoljština bi trebala dati nadoknadu za uvredu počinjenu protiv Boga. No, čini se, nikakva se nadoknada ne daje Bogu pokorničkim djelima, jer Bog ne uživa u našim patnjama, kako se vidi iz Tob 3,22. Dakle, zadovoljština se ne mora dati putem pokorničkih djela.

Prigovor 2. Nadalje, što je veća ljubav iz koje djelo proizlazi, to je to djelo manje pokorničko, jer „ljubav nema muke [Vulg.: ‚Savršena ljubav izgoni strah, jer strah ima muku‘]“ prema 1 Iv 4,18. Ako, dakle, djela zadovoljštine moraju biti pokornička, što više proizlaze iz ljubavi, to će manje biti zadovoljštinska: što je lažno.

Prigovor 3. Nadalje, „zadovoljština se“, kako Anselmo tvrdi (Cur Deus homo i), „sastoji u davanju dužne časti Bogu“. Ali to se može učiniti drugim sredstvima, a ne pokorničkim djelima. Dakle, zadovoljština se ne mora dati putem pokorničkih djela.

Naprotiv, Grgur kaže (Hom. in Evang. xx): „Pravedno je da grješnik, svojim pokajanjem, nanese sebi toliko veću patnju, koliko je veću štetu nanio sebi svojim grijehom“. Nadalje, rana uzrokovana grijehom trebala bi se savršeno izliječiti zadovoljštinom. Kazna je pak lijek za grijehe, kako Filozof kaže (Ethic. ii, 3). Dakle, zadovoljština bi se trebala dati putem pokorničkih djela.

Odgovaram: kako je gore navedeno (pit. 12, čl. 3), zadovoljština gleda kako na prošlu uvredu, za koju se daje nadoknada njezinim posredstvom, tako i na budući grijeh od kojega se njome čuvamo: i u oba pogleda zadovoljština se mora dati putem pokorničkih djela. Jer nadoknada za uvredu podrazumijeva jednakost, koja mora nužno biti između uvreditelja i osobe koju on vrijeđa. Izjednačenje u ljudskoj pravednosti pak sastoji se u oduzimanju od jednoga onoga čega ima previše i davanju onoj osobi od koje je nešto oduzeto. I premda se od Boga ništa ne može oduzeti, što se Njega tiče, ipak ga grješnik, sa svoje strane, lišava nečega griješeći, kako je gore navedeno (pit. 12, čl. 3, 4). Dosljedno tome, kako bi se dala nadoknada, nešto se na ime zadovoljštine što može pridonijeti slavi Božjoj mora oduzeti grješniku. Dobro djelo pak, kao takvo, ne lišava djelatnika ničega, nego ga usavršava: tako da se lišavanje ne može postići dobrim djelom osim ako nije pokorničko. Stoga, kako bi djelo bilo zadovoljštinsko, mora biti dobro kako bi pridonijelo časti Božjoj, i mora biti pokorničko, kako bi se time nešto oduzelo grješniku. Opet, kazna čuva od budućega grijeha, jer čovjek ne pada lako natrag u grijeh kada je iskusio kaznu. Stoga su, prema Filozofu (Ethic. ii, 3), kazne ljekovite.

Odgovor na 1. prigovor: premda Bog ne uživa u našim kaznama kao takvima, ipak uživa ukoliko su one pravedne, i tako one mogu biti zadovoljštinske.

Odgovor na 2. prigovor: kao što u zadovoljštini moramo uočiti pokornički značaj djela, tako u zasluzi moramo promatrati njegovu teškoću. Ako se pak teškoća samoga djela umanji, uz ostale jednake uvjete, zasluga se također umanjuje; ali ako se teškoća umanji sa strane spremnosti volje, to ne umanjuje zaslugu, nego je povećava; i na sličan način, umanjenje pokorničkoga značaja djela, radi toga što je volja učinjena spremnijom po ljubavi, ne smanjuje djelotvornost zadovoljštine, nego je povećava.

Odgovor na 3. prigovor: ono što se duguje za grijeh jest nadoknada za uvredu, a to se ne može učiniti bez kažnjavanja grješnika. O tome dugu govori Anselmo.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.

Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.