Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 84, a. 6

O njezinu odnosu prema drugim sakramentima

Prigovor 1. Čini se da pokora nije druga daska poslije brodoloma. Jer na ono u Iz 3: „Grijeh svoj kao Sodoma razglasiše“, Glosa kaže: „Druga daska poslije brodoloma jest sakriti grijehe“. No pokora ne skriva grijehe, nego ih radije otkriva. Dakle, pokora nije druga daska.

Prigovor 2. Nadalje, temelj u građevini ne zauzima drugo, nego prvo mjesto. No pokora je u duhovnoj građevini temelj, prema onome u Heb 6: „Ne polažući ponovno temelj pokore od mrtvih djela“. Zato i prethodi samomu krštenju, prema onome u Dj 2: „Činite pokoru i neka se krsti svaki pojedini od vas“. Dakle, za pokoru se ne bi smjelo reći da je druga daska.

Prigovor 3. Nadalje, svi su sakramenti neke daske, to jest lijekovi protiv grijeha. No pokora ne zauzima drugo mjesto među sakramentima, nego radije četvrto, kako je iz gore rečenoga bjelodano. Dakle, za pokoru se ne bi smjelo reći da je druga daska poslije brodoloma.

Naprotiv, Jeronim kaže da je „druga daska poslije brodoloma pokora“.

Odgovaram: ono što je po sebi po naravi je prije onoga što je po akcidentu, kao što je i supstancija prije akcidenta. Neki se pak sakramenti po sebi određuju za čovjekovo spasenje, kao krštenje, koje je duhovno rađanje, i potvrda, koja je duhovni rast, i euharistija, koja je duhovna hrana. Pokora se pak određuje za spasenje čovjeka kao po akcidentu, pod nekom pretpostavkom, naime iz pretpostavke grijeha. Jer da čovjek stvarno ne griješi, ne bi trebao pokoru, ali bi trebao krštenje i potvrdu i euharistiju, kao što i u tjelesnome životu čovjek ne bi trebao liječenje kad ne bi obolio, a čovjek po sebi za život treba rađanje, rast i hranu. I zato pokora zauzima drugo mjesto s obzirom na stanje cjelovitosti, koje se podjeljuje i čuva po spomenutim sakramentima. Zato se u prenesenome smislu naziva drugom daskom poslije brodoloma. Jer prvi je lijek onima koji prelaze more da se očuvaju u čitavu brodu, a drugi je lijek, poslije razbijenoga broda, da se netko prihvati daske. Tako je također prvi lijek na moru ovoga života da čovjek očuva cjelovitost, a drugi je lijek, ako po grijehu izgubi cjelovitost, da se po pokori vrati.

Odgovor na 1. prigovor: sakriti grijehe događa se na dva načina. Na jedan način, dok se sami grijesi čine. Gore je pak griješiti javno nego potajno, kako zato što se čini da javni grješnik griješi iz većega prezira, tako i zato što griješi na sablazan drugih. I zato je neki lijek u grijesima da netko u potaji griješi. I prema tomu kaže Glosa da je „druga daska poslije brodoloma sakriti grijehe“, ne zato što bi se time grijeh oduzeo, kao po pokori, nego zato što po tome grijeh biva manji. Na drugi način netko skriva prije počinjeni grijeh nemarom ispovijedi. A to je oprečno pokori. I tako sakriti grijeh nije druga daska, nego više protivno dasci, kaže se naime u Izr 28: „Tko skriva zlodjela svoja, neće uspjeti“.

Odgovor na 2. prigovor: pokora se ne može nazvati temeljem duhovne građevine jednostavno, to jest pri prvoj gradnji, nego je temelj pri drugoj ponovnoj gradnji, koja biva poslije razaranja grijeha; onima se naime koji se iznova vraćaju k Bogu najprije javlja pokora. Apostol ipak ondje govori o temelju duhovnoga nauka. Pokora pak koja krštenju prethodi nije sakrament pokore.

Odgovor na 3. prigovor: tri prethodna sakramenta pripadaju čitavu brodu, to jest stanju cjelovitosti, s obzirom na koje se pokora naziva drugom daskom.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.