Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 8, a. 6

Je li to da bude glava Crkve vlastito Kristu

Prigovor 1. Čini se da biti glavom Crkve nije vlastito Kristu. Kaže se naime u 1 Sam 15, „kad si bio malen u vlastitim očima, postao si glava plemenima Izraelovim“. No jedna je Crkva u Novom i u Starom zavjetu. Dakle, čini se da, iz istog razloga, i drugi čovjek osim Krista može biti glava Crkve.

Prigovor 2. Nadalje, Krist se po tome naziva glavom Crkve što utječe milošću na udove Crkve. No i drugima pripada pružati milost drugima, prema onome iz Ef 4, „nikakva rđava riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo dobra, za izgradnju vjere, da dade milost onima koji slušaju“. Dakle, čini se da i drugome osim Krista pripada biti glavom Crkve.

Prigovor 3. Nadalje, Krist, po tome što predsjeda Crkvi, ne naziva samo glavom, nego i pastirom i temeljem Crkve. No Krist nije samo za sebe zadržao ime pastira, prema onome iz 1 Pt 5, „kad se pojavi Prvopastir, primit ćete nevenčani vijenac slave“. Niti ime temelja, prema onome iz Otk 21, „gradski zid ima dvanaest temelja“. Dakle, čini se da ni ime glave nije zadržao samo za sebe.

Naprotiv, kaže se u Kol 2, „glava Crkve je ona od koje tijelo, opskrbljeno i povezano zglobovima i svezama, raste rastom Božjim“. No to odgovara samo Kristu. Dakle, samo je Krist glava Crkve.

Odgovaram: treba reći da glava na druge udove utječe dvostruko. Na jedan način, nekim unutarnjim utjecajem, ukoliko se pokretačka i osjetilna moć iz glave izvodi u ostale udove. Na drugi način, prema nekom vanjskom upravljanju, ukoliko se naime prema vidu i drugim osjetilima, koji imaju korijen u glavi, čovjek usmjeruje u vanjskim činima. Unutarnje pak istjecanje milosti ne dolazi ni od koga drugoga osim od samoga Krista, čije čovještvo, po tome što je pridruženo božanstvu, ima moć opravdavanja. No utjecaj na udove Crkve s obzirom na vanjsko upravljanje može pripasti i drugima. I prema tome, neki drugi mogu se nazvati glavama Crkve, prema onome iz Am 6, „odličnici, glave naroda“. Ipak, različito od Krista. Prvo naime s obzirom na to da je Krist glava svih onih koji pripadaju Crkvi s obzirom na svako mjesto, vrijeme i stanje, dok se drugi ljudi nazivaju glavama s obzirom na neka posebna mjesta, kao biskupi svojih Crkava; ili pak s obzirom na određeno vrijeme, kao što je Papa glava cijele Crkve, naime u vrijeme svoga pontifikata; i s obsmjerom na određeno stanje, ukoliko su naime u stanju putnika. Na drugi način, po tome što je Krist glava Crkve vlastitom moći i autoritetom, dok se drugi nazivaju glavama ukoliko zastupaju Krista; prema onome iz 2 Kor 2, „jer i ja, što oprostih, ako što oprostih, radi vas oprostih u osobi Kristovoj“; i 2 Kor 5, „umjesto Krista poslanici smo, kao da Bog nagovara po nama“.

Odgovor na 1. prigovor: ona se riječ razumije prema tome što se pojam glave razmatra na temelju vanjskog upravljanja, kako se kralj naziva glavom svoga kraljevstva.

Odgovor na 2. prigovor: čovjek ne daje milost utječući iznutra, nego izvana nagovarajući na ono što je od milosti.

Odgovor na 3. prigovor: kako kaže Augustin u tumačenju Ivana, „ako su predstojnici Crkve pastiri, kako to da je jedan pastir, osim zato što su svi oni udovi jednoga pastira?“ I slično se drugi mogu nazvati temelji i glave, ukoliko su udovi jedne glave i temelja. Pa ipak, kako Augustin ondje kaže, „ono što je pastir, dao je svojim udovima, no vratima se nitko od nas ne naziva; to je zadržao kao vlastito sebi“. I to stoga jer se u vratima označava glavni autoritet, ukoliko su vrata ono kroz što svi ulaze u kuću, a sam je Krist jedini „po kojemu imamo pristup u ovu milost u kojoj stojimo“. Po drugim pak navedenim imenima može se označavati autoritet ne samo glavni, nego i sekundarni.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.