III, q. 8, a. 4
Je li glava anđela
Prigovor 1. Čini se da Krist, ukoliko je čovjek, nije glava anđela. Glava naime i udovi iste su naravi. No Krist, ukoliko je čovjek, nije suobličen u naravi s anđelima, nego samo s ljudima, jer, kako se kaže u Heb 2, „ne zauzima se doista za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo“. Dakle, Krist, ukoliko je čovjek, nije glava anđela.
Prigovor 2. Nadalje, onima je Krist glava koji pripadaju Crkvi, „koja je tijelo njegovo“, kako se kaže u Ef 1. No anđeli ne pripadaju Crkvi, jer Crkva je zajednica vjernika; a vjere nema u anđelima; oni naime ne hode u vjeri, nego u gledanju, inače bi bili u tuđini, daleko od Gospodina, prema onome kako dokazuje Apostol u 2 Kor 5. Dakle, Krist, ukoliko je čovjek, nije glava anđela.
Prigovor 3. Nadalje, Augustin kaže u tumačenju Ivana da kao što Riječ koja bijaše u početku kod Oca oživljuje duše, tako Riječ tijelom postala oživljuje tijela, kojih anđeli nemaju. No Riječ tijelom postala jest Krist ukoliko je čovjek. Dakle, Krist, ukoliko je čovjek, ne utječe životom na anđele. I tako, ukoliko je čovjek, nije glava anđela.
Naprotiv, kaže se u Kol 2, „koji je glava svakog vrhovništva i vlasti“. A isti je razlog i za anđele drugih redova. Dakle, Krist je glava anđela.
Odgovaram: treba reći da, kao što je rečeno, gdje je jedno tijelo, nužno je postaviti jednu glavu. Jednim se pak tijelom u prenesenom smislu naziva jedno mnoštvo uređeno u jedno prema različitim činima ili službama. Očito je pak da su prema jednom cilju, koji je slava božanskog uživanja, usmjereni i ljudi i anđeli. Stoga se mistično tijelo Crkve ne sastoji samo od ljudi, nego i od anđela. Cijeloga pak ovoga mnoštva Krist je glava, jer stoji bliže Bogu i savršenije sudjeluje u njegovim darovima, ne samo više nego ljudi, nego i više nego anđeli; i od njegova utjecaja ne primaju samo ljudi, nego i anđeli. Kaže se naime u Ef 1 da ga je, naime Krista, Bog Otac postavio „sebi zdesna na nebesima, iznad svakog vrhovništva i vlasti i moći i gospodstva i svakog imena koje se zaziva ne samo u ovome svijetu nego i u budućem, i sve mu podloži pod noge“. I stoga je Krist ne samo glava ljudi, nego i anđela. Stoga se u Mt 4 čita da „pristupiše anđeli i služahu mu“.
Odgovor na 1. prigovor: Kristov utjecaj na sve ljude prvenstveno je doista s obzirom na duše, po kojima se ljudi podudaraju s anđelima u rodnoj naravi, premda ne u vrsnoj naravi. I na temelju te suobličenosti Krist se može nazvati glavom anđela, premda nedostaje suobličenost s obzirom na tijela.
Odgovor na 2. prigovor: Crkva je prema stanju puta zajednica vjernika, no prema stanju domovine zajednica je onih koji su postigli cilj. Krist pak nije bio samo putnik, nego i baštinik. I stoga je on glava ne samo vjernika, nego i baštinika, jer u najvećoj punini posjeduje milost i slavu.
Odgovor na 3. prigovor: Augustin ondje govori prema nekom prilagođavanju uzroka učinku, ukoliko naime tjelesna stvar djeluje na tijela, a duhovna stvar na duhovne stvari. Ipak, Kristovo čovještvo, po snazi duhovne naravi, naime božanske, može uzrokovati nešto ne samom u duhovima ljudi, nego i u duhovima anđela, zbog njegova najvećeg sjedinjenja s Bogom, naime po osobnom sjedinjenju.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.