III, q. 72, a. 3
Je li nužno za sakrament da krizma bude prije posvećena po biskupu
Prigovor 1. Čini se da nije nužno za ovaj sakrament da krizma, koja je tvar ovoga sakramenta, bude prije po biskupu posvećena. Krštenje naime, u kojemu biva potpuno otpuštenje grijeha, nije manje djelotvornosti nego ovaj sakrament. No premda se neko posvećenje primjenjuje krsnoj vodi prije krštenja, to ipak nije nužno za sakrament, jer se u slučaju nužde može izostaviti. Dakle, niti je nužno za ovaj sakrament da krizma bude po biskupu posvećena.
Prigovor 2. Nadalje, isto se ne smije dvaput posvećivati. No tvar se sakramenta posvećuje u samome podjeljivanju sakramenta po obliku riječi kojim se podjeljuje sakrament, odakle i Augustin kaže, na Ivana: „Pristupa riječ k elementu i nastaje sakrament“. Ne treba se dakle prije krizma posvetiti nego što se ovaj sakrament preda.
Prigovor 3. Nadalje, svako posvećenje koje biva u sakramentima usmjeruje se na postizanje milosti. No osjetilna tvar priređena od ulja i balzama nije sposobna primiti milost. Dakle, ne bi joj se trebalo nikakvo posvećenje primjenjivati.
Naprotiv, papa Inocent kaže: „Prezbiterima, kada krste, neka bude dopušteno krštenike mazati krizmom koju je posvetio biskup, no ne i čelo istim uljem označivati, što se duguje samo biskupima kada predaju Branitelja“; što doista biva u ovome sakramentu. Dakle, za ovaj se sakrament traži da se tvar ovoga sakramenta prije po biskupu posveti.
Odgovaram: sve posvećenje sakramenata potječe od Krista, kako je gore rečeno. Valja pak razmotriti da se nekim sakramentima koji imaju tjelesnu tvar Krist poslužio, naime krštenjem i također euharistijom. I zato su iz same Kristove uporabe tvari ovih sakramenata primile prikladnost za savršenost sakramenta. Zato Krizostom kaže da „nikada krsne vode ne bi mogle očistiti grijehe onih koji vjeruju da dodirom Gospodnjega tijela nisu bile posvećene“. I sam je slično Gospodin, uzevši kruh, blagoslovio, a slično i čašu, kako se nalazi u Mt 26 i Lk 22. I zbog toga nije nužno za ove sakramente da se tvar prije blagoslovi, jer dostaje Kristov blagoslov. Ako se pak koji blagoslov primijeni, pripada svečanosti sakramenta, a ne nužnosti. Vidljivim se pak mazanjima Krist nije poslužio, da se ne bi nanijela uvreda nevidljivomu mazanju kojim je pomazan mimo drugova svojih. I zato se kako krizma tako i sveto ulje i bolesničko ulje prije blagoslivljaju nego što se primijene za uporabu sakramenta.
Odgovor na 1. prigovor: na prvi je dakle bjelodan odgovor iz rečenoga.
Odgovor na 2. prigovor: oba posvećenja krizme ne odnose se na isto. Kao što naime oruđe oruđnu moć stječe na dva načina, naime kada prima oblik oruđa, i kada se pokreće od glavnoga djelatnika; tako također tvar sakramenta treba dvostruko posvećenje, po kojih jednome biva vlastita tvar sakramenta, a po drugome se doista primjenjuje na učinak.
Odgovor na 3. prigovor: tjelesna tvar nije sposobna primiti milost kao subjekt milosti, nego samo kao oruđe milosti, kako je gore rečeno. I za to se tvar sakramenta posvećuje: ili od samoga Krista, ili od biskupa, koji u Crkvi nosi Kristovu osobu.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.