Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 34, a. 4

Je li u istom trenutku bio u potpunosti obuhvatitelj

Prigovor 1. Čini se da Krist nije bio savršen obuhvatitelj u prvom trenutku svoga začeća. Zasluga naime prethodi nagradi, kao i krivnja kazni. Ali Krist je u prvom trenutku svoga začeća zaslužio, kako je rečeno. Budući da je dakle stanje obuhvatitelja glavna nagrada, čini se da Krist u prvom trenutku svoga začeća nije bio obuhvatitelj.

Prigovor 2. Nadalje, Gospodin kaže u Luki posljednje: „Ovo je trebalo da Krist pretrpi, i tako uđe u svoju slavu.“ Ali slava pripada stanju obuhvatitelja. Dakle, Krist nije bio u stanju obuhvatitelja u prvom trenutku svoga začeća, kada još nije podnio nikakvu muku.

Prigovor 3. Nadalje, ono što ne priliči ni čovjeku ni anđelu, čini se da je svojstveno Bogu, i tako ne priliči Kristu po tomu što je čovjek. Ali uvijek biti blažen ne priliči ni čovjeku ni anđelu, jer kad bi bili stvoreni blaženima, nakon toga ne bi zgriješili. Dakle, Krist, po tomu što je čovjek, nije bio blažen u prvom trenutku svoga začeća.

Naprotiv, govori se u Psalmu: „Blažen koga izabra i uze“, što se, prema Glosi, odnosi na ljudsku narav Krista, koja je „uzeta od Riječi Božje u jedinstvo osobe“. Ali u prvom trenutku začeća ljudsku je narav uzela Riječ Božja. Dakle, u prvom trenutku svoga začeća Krist je, po tomu što je čovjek, bio blažen. A to je biti obuhvatiteljem.

Odgovaram: kao što je iz rečenoga očito, nije bilo primjereno da Krist u svome začeću primi samo habitualnu milost bez čina. Primio je pak milost ne na mjeru, kako je gore stečeno. Milost pak putnika, budući da je manjkava u odnosu na milost obuhvatitelja, ima manju mjeru s obzirom na obuhvatitelja. Odakle je bjelodano da je Krist u prvom trenutku svoga začeća primio ne samo onoliku milost koliku imaju obuhvatitelji, nego i veću od svih obuhvatitelja. I budući da ta milost nije bila bez čina, slijedi da je činom bio obuhvatitelj, gledajući Boga po biti bjelodanije od ostalih stvorova.

Odgovor na 1. prigovor: kao što je gore rečeno, Krist nije zaslužio slavu duše, prema kojoj se govori da je obuhvatitelj, nego slavu tijela, do koje je po svojoj muci dospio.

Odgovor na 2. prigovor: odatle je jasan odgovor na drugo.

Odgovor na 3. prigovor: Krist, po tomu što je bio Bog i čovjek, i u svojoj je čovječnosti imao nešto mimo ostalih stvorova, da naime odmah od početka bude blažen.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.