Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 30, a. 2

Po komu joj se imalo navijestiti

Prigovor 1. Čini se da se Navještenje blaženoj Djevici nije trebalo dogoditi po anđelu. Najvišim se naime anđelima objavljenje događa neposredno od Boga, kako kaže Dionizije u 7. poglavlju djela Cael. Hier. Ali majka je Božja uzvišena iznad svih anđela. Čini se dakle da joj se otajstvo utjelovljenja trebalo navijestiti neposredno od Boga, a ne po anđelu.

Prigovor 2. Nadalje, ako je u tomu dolikovalo sačuvati opći red, prema kojemu se božansko ljudima objavljuje po anđelima, slično se i božansko ženi prenosilo po mužu, odakle i apostol kaže u 1 Kor 14: „Žene neka šute u crkvama, i ako što žele naučiti, neka kod kuće pitaju svoje muževe.“ Čini se dakle da se blaženoj Djevici otajstvo utjelovljenja trebalo navijestiti po nekom mužu, ponajprije zato što je Josip, njezin muž, o tome bio poučen od Anđela, kako se čita u Mt 1.

Prigovor 3. Nadalje, nitko ne može dolično navijestiti ono što ne zna. Ali najviši anđeli nisu u potpunosti spoznali otajstvo utjelovljenja, odakle Dionizije u 7. poglavlju djela Cael. Hier. iz njihove osobe kaže da treba razumjeti pitanje koje se postavlja u Iz 63: „Tko je ovaj koji dolazi iz Edoma?“ Čini se dakle da se po nijednom anđelu nije moglo prikladno dogoditi navještenje utjelovljenja.

Prigovor 4. Nadalje, veće stvari treba navješćivati po većim glasnicima. Ali otajstvo je utjelovljenja najveće među svima ostalima koja su po anđelima naviještena ljudima. Čini se dakle da se, ako se po nekom anđelu trebalo navijestiti, ono što je trebalo navijestiti moralo navijestiti po nekome iz najvišeg reda. Ali Gabrijel nije iz najvišeg reda, nego iz reda arhanđela, koji je pretposljednji, odakle Crkva pjeva: „Znamo da si ti, Gabrijelu Arhanđele, od Boga bio poučen.“ Nije se dakle ovakvo Navještenje prikladno dogodilo po Gabrijelu Arhanđelu.

Naprotiv, u Lk 1 se kaže: „Poslan bi anđel Gabrijel od Boga“, i tako dalje.

Odgovaram: dolikovalo je da se majci Božjoj otajstvo božanskog utjelovljenja navijesti po anđelu, iz tri razloga. Prvo, doista, da se i u tomu sačuva božanska uredba, prema kojoj božanske stvari dopiru do ljudi posredstvom anđela. Odakle Dionizije u 4. poglavlju djela Cael. Hier. kaže da su „otajstvo božanske Isusove dobrostivosti najprije poučeni anđeli, a potom je po njima do nas prešla milost spoznanja. Tako je dakle najbožanskiji Gabrijel poučavao Zahariju da će biti prorok od njega, a Mariju o tomu kako će se u njoj zbiti tearhijsko otajstvo neizrecivog Božjeg oblikovanja“. Drugo, ovo je bilo prikladno obnovi ljudske naravi, koja je imala biti po Kristu. Odakle Beda u homiliji kaže: „Prikladan početak ljudske obnove bijaše da anđel bude poslan od Boga djevici posvećenoj božanskim porodom, jer je prvi uzrok ljudske propasti bio kad je zmija od đavla bila poslana ženi da je zavede duhom oholosti.“ Treće, zato što je ovo dolikovalo djevstvu majke Božje. Odakle Jeronim u propovijedi o uznesenju kaže: „Lijepo se anđel šalje djevici, jer je djevica uvijek srodna anđelima. Zasigurno, živjeti u tijelu izvan tijela nije zemaljski život, nego nebeski.“

Odgovor na 1. prigovor: majka Božja bijaše viša od anđela s obzirom na dostojanstvo na koje je bila božanski izabrana. Ali s obzirom na stanje sadašnjega života, bijaše niža od anđela. Jer i sam je Krist, s obzirom na podložan patnji život, „malo manji od anđela bi“, kako se kaže u Heb 2. Ali premda je Krist bio putnik i prebivatelj u nebu, s obzirom na spoznanje božanskih stvari nije trebao biti poučen od anđela. Ali majka Božja još bijaše u stanju putnika. I zato ju je o božanskom začeću trebalo poučiti po anđelima.

Odgovor na 2. prigovor: kao što Augustin kaže u propovijedi o uznesenju, blažena Djevica Marija istinskim se uvažavanjem izuzima od nekih općih pravila. Jer niti je umnožila začeća, niti je bila pod vlašću muža, to jest supruga, „ona koja je najčistijom utrobom primila Krista od Duha Svetoga“. I zato nije trebala biti poučena o otajstvu utjelovljenja posredstvom muža, nego posredstvom anđela. Zbog čega je i sama bila poučena prije Josipa, jer ona je poučena prije začeća, a Josip nakon njegova začeća.

Odgovor na 3. prigovor: kao što je očito iz navedenog Dionizijeva autoriteta, anđeli su spoznali otajstvo utjelovljenja, ali ipak pitaju, želeći savršenije od Krista saznati razloge ovoga otajstva, koji su nepojmljivi svakom stvorenom razumu. Odakle Maksim kaže da „ne treba dvojiti jesu li anđeli spoznali buduće utjelovljenje. Ali im je ostalo skriveno neistraživo Gospodinovo začeće, te način kako je bio sav u Ocu, sav ostajao u svima, a isto tako i u djetićevoj ćeliji djevičine utrobe“.

Odgovor na 4. prigovor: nekim govore da je Gabrijel bio iz najvišeg reda, zbog toga što Grgur kaže: „Dolikovalo je da dođe najviši anđeo koji navješćuje najvišu stvar od svih.“ Ali iz toga se ne drži da je bio najviši među svima redovima, nego s obzirom na anđele, jer je bio iz reda arhanđela. Odakle ga i Crkva naziva arhanđelom, i sam Grgur u homiliji o stotini ovaca kaže da se „arhanđelima nazivaju oni koji navješćuju najviše stvari“. Dovoljno je dakle vjerovati da je najviši u redu arhanđela. I, kako Grgur kaže, ovo ime odgovara njegovoj službi, „jer se Gabrijel naziva Božjom snagom. Po Božjoj se dakle snazi trebalo navijestiti jer Gospodin nad vojskama i silni u boju dolażaše razoriti zračne vlasti“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.