Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 12, a. 2

Je li u tom znanju napredovao

Prigovor 1. Čini se da Krist po ovom znanju nije napredovao. Naime, kao što je po znanju blaženstva ili po ulivenom znanju Krist spoznao sve, tako i po ovom stečenom znanju, kako je jasno iz rečenoga. Ali po onim znanjima nije napredovao. Dakle, ni po ovome.

Prigovor 2. Nadalje, napredovati je svojstveno nesavršenome, jer savršeno ne prima nadopunu. Ali u Kristu se ne može pretpostaviti nesavršeno znanje. Dakle, Krist po ovom znanju nije napredovao.

Prigovor 3. Nadalje, Damaščanin kaže: „oni koji kažu da je Krist napredovao u mudrosti i milosti primajući prirast, ne štuju sjedinjenje“. A ne štovati sjedinjenje jest bezbožno. Dakle, bezbožno je reći da je njegovo znanje primilo prirast.

Naprotiv, stoji u Lk 2 da „Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi“. I Ambrozije kaže da je „napredovao po ljudskoj mudrosti“. A ljudska je mudrost ona koja se stječe na ljudski način, to jest po svjetlu djelatnog razuma. Dakle, Krist je po ovom znanju napredovao.

Odgovaram: treba reći da je dvostruk napredak znanja. Jedan po biti, ukoliko se naime sam habitus znanja povećava. Drugi pak po učinku, kao na primjer ako netko, prema istom i jednakom habitusu znanja, najprije drugima pokazuje manje stvari, a poslije veće i suptilnije. Na ovaj drugi način očito je da je Krist napredovao u znanju i milosti, kao i u dobi, jer je naime, s porastom dobi, činio veća djela koja su očitovala veću mudrost i milost. Ali što se tiče samog habitusa znanja, očito je da se habitus ulivenog znanja u njemu nije povećao, jer mu je od početka u potpunosti bilo uliveno svako znanje. A još se manje blaženo znanje u njemu moglo povećati. O božanskom pak znanju da se ne može povećati, rečeno je gore u prvom dijelu. Ako dakle, osim ulivenog habitusa znanja, u Kristovoj duši ne postoji nikakav habitus stečenog znanja, kako se nekima čini, a i meni se nekada činilo, nikakvo znanje u Kristu nije se povećalo po svojoj biti, nego samo po iskustvu, to jest po okretanju urođenih spoznatljivih likova prema predodžbama. I prema tome, kažu da je Kristovo znanje napredovalo po iskustvu, naime okretanjem urođenih spoznatljivih likova prema onome što je iznova primio preko osjetila. No, budući da se čini neprikladnim da bi Kristu nedostajalo bilo koje naravno razumsko djelovanje, a budući da je izlučivanje spoznatljivih likova iz predodžbi neko naravno djelovanje čovjeka po djelatnom razumu, čini se prikladnim i to djelovanje pretpostaviti u Kristu. I iz toga slijedi da je u Kristovoj duši postojao neki habitus znanja koji se mogao povećavati takvim apstrahiranjem likova, naime time što je djelatni razum, nakon prvih spoznatljivih likova apstrahiranih iz predodžbi, mogao apstrahirati i druge.

Odgovor na 1. prigovor: kako uliveno znanje Kristove duše, tako i blaženo znanje, bilo je učinak djelatnika beskonačne moći, koji može odjednom sve učiniti, pa tako ni u jednom od tih znanja Krist nije napredovao, nego ga je od početka imao savršenog. No stečeno je znanje samo od djelatnog razuma, koji ne djeluje odjednom u svemu, nego postupno. I stoga po ovom znanju Krist nije od početka znao sve, nego malo-pomalo i nakon nekog vremena, naime u zreloj dobi. To je jasno iz toga što evanđelist istodobno kaže da je napredovao u znanju i dobi.

Odgovor na 2. prigovor: i ovo je znanje u Kristu uvijek bilo savršeno s obzirom na vrijeme, iako nije bilo savršeno jednostavno i po naravi. I stoga je moglo imati porast.

Odgovor na 3. prigovor: Damaščaninova se riječ razumije s obzirom na one koji kažu da se Kristovu znanju jednostavno dogodilo pridodavanje, naime s obzirom na bilo koje njegovo znanje; a osobito s obzirom na uliveno, koje se uzrokuje u Kristovoj duši iz sjedinjenja s Riječju. No ne razumije se o porastu znanja koje se uzrokuje od naravnog djelatnika.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.