Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 12, a. 1

Je li po tom znanju Krist spoznao sve

Prigovor 1. Čini se da po ovom znanju Krist nije sve spoznao. Naime, takvo se znanje stječe iskustvom. Ali Krist nije sve iskusio. Dakle, nije sve znao po ovom znanju.

Prigovor 2. Nadalje, čovjek stječe znanje preko osjetila. Ali nisu sve osjetilne stvari bile podložne Kristovim tjelesnim osjetilima. Dakle, nije sve spoznao po ovom znanju.

Prigovor 3. Nadalje, količina znanja procjenjuje se prema onome što se može znati. Ako bi dakle Krist po ovom znanju sve znao, stečeno bi znanje u njemu bilo jednako ulivenom znanju i blaženom znanju, što je neprikladno. Dakle, Krist nije sve znao po ovom znanju.

Naprotiv, ništa nesavršeno nije bilo u Kristu što se tiče duše. No, ovo bi njegovo znanje bilo nesavršeno kada po njemu ne bi sve znao, jer je nesavršeno ono čemu se može pridodati. Dakle, Krist je po ovom znanju sve znao.

Odgovaram: treba reći da se stečeno znanje pretpostavlja u Kristovoj duši, kao što je gore rečeno, zbog prikladnosti djelatnog razuma, kako njegovo djelovanje ne bi bilo besposleno, kojim čini ono što je spoznatljivo u činu, kao što se i urođeno ili uliveno znanje pretpostavlja u Kristovoj duši radi savršenstva mogućeg razuma. No, kao što je mogući razum onaj kojim sve biva, tako je djelatni razum onaj kojim se sve čini, kako se kaže u III. De anima. I stoga, kao što je po urođenom znanju Kristova duša znala sve ono za što je mogući razum na bilo koji način u mogućnosti, tako je po stečenom znanju znala sve ono što se može spoznati djelovanjem djelatnog razuma.

Odgovor na 1. prigovor: znanje o stvarima može se steći ne samo iskustvom njih samih, nego i iskustvom nekih drugih stvari, budući da snagom svjetla djelatnog razuma čovjek može napredovati do razumijevanja učinaka po uzrocima, i uzroka po učincima, i sličnoga po sličnome, i suprotnoga po suprotnome. Tako dakle, iako Krist nije sve iskusio, ipak je iz onoga što je iskusio došao do spoznaje svega.

Odgovor na 2. prigovor: iako Kristovim tjelesnim osjetilima nisu bile podložne sve osjetilne stvari, ipak su njegovim osjetilima bile podložne neke osjetilne stvari iz kojih je, zbog izvrsne moći svoga razuma, mogao doći do spoznaje drugih stvari na spomenuti način. Kao što je, gledajući nebeska tijela, mogao shvatiti njihove moći i učinke koje imaju na ovim nižim tijelima, a koji nisu bili podložni njegovim osjetilima. I, iz istog razloga, iz bilo kojih drugih stvari mogao je doći do spoznaje ostalih.

Odgovor na 3. prigovor: po ovom znanju Kristova duša nije jednostavno spoznala sve, nego sve ono što je spoznatljivo po svjetlu ljudskog djelatnog razuma. Stoga po ovom znanju nije spoznao biti odijeljenih supstancija, niti pojedinačne prošle ili buduće događaje. Njih je ipak spoznao po urođenom znanju, kao što je gore rečeno.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.