III, q. 11, a. 1
Zna li Krist po tom znanju sve
Prigovor 1. Čini se da po tom znanju Krist nije spoznao sve. Jer to je znanje usađeno Kristu radi savršenstva moći njegova razuma. No, čini se da mogući razum ljudske duše nije u mogućnosti za sve jednostavno, nego samo za ono što se može svesti u čin po djelatnom razumu, koji je njegovo vlastito djelatno načelo, a to je ono što je spoznatljivo po naravnom razumu. Dakle, po tom znanju nije spoznao ono što nadilazi naravni razum.
Prigovor 2. Nadalje, predodžbe se odnose prema ljudskom razumu kao boje prema vidu, kako se kaže u III de anima. No, ne pripada savršenstvu vidne moći spoznavati ono što je potpuno bez boje. Dakle, ni savršenstvu ljudskoga razuma ne pripada spoznavati ono o čemu ne mogu postojati predodžbe, kao što su odijeljene supstancije. Tako dakle, budući da je takvo znanje bilo u Kristu radi savršenstva njegove razumske duše, čini se da po tom znanju nije spoznao odijeljene supstancije.
Prigovor 3. Nadalje, savršenstvu razuma ne pripada spoznavati pojedinačno. Čini se dakle da po tom znanju Kristova duša nije spoznala pojedinačno.
Naprotiv, kaže se u Iz 11 da će ga „napuniti duh mudrosti i razuma, znanja i savjeta“, pod čime se obuhvaća sve što se može spoznati. Jer mudrosti pripada spoznaja svega božanskoga; razumu pak pripada spoznaja svega nematerijalnoga; znanju pak pripada spoznaja svih zaključaka; a savjetu spoznaja svega što treba činiti. Čini se dakle da je Krist, prema znanju koje mu je usađeno po Duhu Svetome, imao spoznaju o svemu.
Odgovaram: treba reći da, kao što je prije rečeno, bilo je prikladno da Kristova duša bude u svemu savršena, time što je sva njezina mogućnost svedena u čin. No, treba uzeti u obzir da se u ljudskoj duši, kao i u svakom stvorenju, razlikuje dvostruka pasivna mogućnost: jedna u odnosu na naravno djelatno načelo; a druga u odnosu na prvo djelatno načelo, koje može bilo koje stvorenje svesti u neki viši čin, u koji se ne svodi po naravnom djelatnom načelu; a to se u stvorenju obično naziva poslušna mogućnost. A obje su te mogućnosti Kristove duše bile svedene u čin prema tom božanski usađenom znanju. I stoga je po njemu Kristova duša najprije spoznala sve što čovjek može spoznati po moći svjetla djelatnoga razuma, kao što je sve ono što pripada ljudskim znanostima. Drugo pak, po tom je znanju Krist spoznao sve ono što se ljudima očituje po božanskoj objavi, bilo da pripada daru mudrosti, bilo daru proroštva, bilo bilo kojem daru Duha Svetoga. Jer sve je to Kristova duša spoznala obilnije i potpunije od ostalih. Ipak, samu Božju bit po tom znanju nije spoznala, nego samo po prvome, o kojem je gore rečeno.
Odgovor na 1. prigovor: taj razlog polazi od naravnoga djelovanja razumske duše, koje je naime u odnosu na naravno djelatno načelo, a to je djelatni razum.
Odgovor na 2. prigovor: ljudska duša u stanju ovoga života, kada je na neki način vezana uz tijelo, tako da ne može razumjeti bez predodžbe, ne može razumjeti odijeljene supstancije. No, nakon stanja ovoga života, odijeljena će duša moći na neki način spoznati odijeljene supstancije po njoj samoj, kao što je rečeno u I. dijelu. I to je osobito očito kod duša blaženika. A Krist je, prije muke, bio ne samo putnik, nego i baštinik. Stoga je njegova duša mogla spoznati odijeljene supstancije na način na koji ih spoznaje odijeljena duša.
Odgovor na 3. prigovor: spoznaja pojedinačnoga ne pripada savršenstvu razumske duše prema teorijskoj spoznaji, no pripada njezinu savršenstvu prema praktičnoj spoznaji, koja se ne usavršuje bez spoznaje pojedinačnoga, u kojem je djelovanje, kako se kaže u VI. Ethic. Stoga se za razboritost zahtijeva sjećanje na prošlo, spoznaja sadašnjega i predviđanje budućega, kako kaže Tulije u svojoj retorici. Budući da je dakle Krist imao puninu razboritosti, prema daru savjeta, dosljedno je da je spoznao sve pojedinačno: prošlo, sadašnje i buduće.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.