II-II, q. 64, a. 8
Je li nehotično ubojstvo smrtni grijeh
Prigovor 1. Čini se da onaj tko slučajno ubije čovjeka navlači krivnju ubojstva. Čita se naime u Post 4 da je Lemek, misleći da ubija zvijer, ubio čovjeka, i uračunato mu je u ubojstvo. Dakle, krivnju ubojstva navlači onaj koji slučajno ubije čovjeka.
Prigovor 2. Nadalje, u Izl 21 kaže se: „Ako se tko potuče pa udari trudnu ženu te ona pobaci, bude li posljedica smrt, dat će život za život“. Ali to se može dogoditi bez nakane ubijanja. Dakle, slučajno ubojstvo ima krivnju ubojstva.
Prigovor 3. Nadalje, u Dekretima, dist. 50, navode se mnogi kanoni u kojima se kažnjavaju slučajna ubojstva. Ali kazna se ne duguje osim krivnji. Dakle, onaj koji slučajno ubije čovjeka, navlači krivnju ubojstva.
Naprotiv, Augustin kaže Publicoli: „Daleko bilo da se ono što činimo radi dobra i dopuštena, ako se po tome, mimo naše volje, komu dogodi kakvo zlo, nama uračuna“. Ali događa se katkad da onima koji čine nešto radi dobra ubojstvo uslijedi slučajno. Dakle, ne uračunava se počinitelju u krivnju.
Odgovaram: prema Filozofu, u II. Physic., slučaj je djelatni uzrok mimo nakane. I stoga ono što je slučajno, strogo govoreći, nije namjeravano niti svojevoljno. A budući da je svaki grijeh svojevoljan, prema Augustinu, dosljedno je da slučajnosti, ukoliko su takve, nisu grijesi. Događa se ipak da ono što nije zbiljski i po sebi hotimično ili namjeravano, bude po akcidentu hotimično i namjeravano, prema tome što se uzrokom po akcidentu naziva onaj koji uklanja zapreku. Stoga će onaj koji ne uklanja ono iz čega slijedi ubojstvo, ako je dužan ukloniti, biti na neki način krivac za svojevoljno ubojstvo. To se pak događa dvostruko: na jedan način, kada baveći se nedopuštenim stvarima, koje je morao izbjegavati, upadne u ubojstvo; na drugi način, kada ne primjenjuje dužnu brižljivost. I stoga prema pravima, ako se tko bavi dopuštenom stvari, ulažući dužnu pomnost, pa iz toga uslijedi ubojstvo, ne navlači krivnju ubojstva; ako se pak bavi nedopuštenom stvari, ili se bavi dopuštenom stvari ne ulažući dužnu pomnost, ne izbjegava krivnju ubojstva ako iz njegova djela uslijedi smrt čovjeka.
Odgovor na 1. prigovor: Lemek nije uložio dostatnu pomnost da izbjegne ubojstvo, i stoga nije izbjegao krivnju ubojstva.
Odgovor na 2. prigovor: onaj koji udari trudnu ženu bavi se nedopuštenom stvari. I stoga, uslijedi li smrt ili žene ili oživljenoga ploda, neće izbjeći zločin ubojstva, osobito kad je iz takva udarca spremno da smrt uslijedi.
Odgovor na 3. prigovor: prema kanonima kazna se nameće onima koji slučajno ubiju baveći se nedopuštenom stvari, ili ne primjenjujući dužnu pomnost.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.