II-II, q. 60, a. 3
Treba li suditi na temelju sumnji
Prigovor 1. Čini se da sud koji potječe iz sumnje nije nedopušten. Sumnja se naime čini nesigurnim mišljenjem o nekome zlu, odakle i Filozof u VI. Ethic. postavlja da se sumnja odnosi i na istinito i na lažno. No o pojedinačnim mogućim stvarima ne može se imati doli nesigurno mišljenje. Budući da je dakle ljudski sud oko ljudskih čina, koji su u pojedinačnim i mogućim stvarima, čini se da nijedan sud ne bi bio dopušten ako iz sumnje ne bi bilo dopušteno suditi.
Prigovor 2. Nadalje, po nedopuštenom sudu biva neka uvreda bližnjemu. No zla sumnja stoji u samome čovjekovu mišljenju, i tako se čini da ne pripada uvredi drugoga. Dakle, sud sumnje nije nedopušten.
Prigovor 3. Nadalje, ako je nedopušten, mora se svesti na nepravednost, jer sud je čin pravednosti, kako je rečeno. No nepravednost je po svome rodu uvijek smrtni grijeh, kako je gore izloženo. Dakle, sud sumnje uvijek bi bio smrtni grijeh ako bi bio nedopušten. No to je lažno, jer sumnje ne možemo izbjeći, kako veli Augustinova Glosa na ono iz 1 Kor 4: „ne sudite prije vremena“. Dakle, čini se da sumnjičav sud nije nedopušten.
Naprotiv, Krizostom na ono iz Mt 7: „ne sudite“ itd., veli: „Gospodin ovom zapovijeđu ne zabranjuje kršćanima da iz dobronamjernosti druge opominju, nego da zbog hvalisanja svojom pravednošću kršćani kršćane ne preziru, iz samih većinom sumnji mrzeći ostale i osuđujući“.
Odgovaram: kako Tulije veli, sumnja uključuje mišljenje o zlu kada potječe iz lakih naznaka. A događa se iz troga: na jedan način iz toga što je netko u samome sebi zao, i iz toga samoga, kao svjestan svoje zloće, lako o drugima zlo misli, prema onome iz Prop 10: „putem luđak hodeći, budući da je sam bezuman, sve luđacima smatra“. Na drugi način potječe iz toga što je netko loše raspoložen prema drugome; kada naime netko prezire ili mrzi nekoga, ili se srdi ili mu zavidi, iz lakih znakova misli zlo o njemu, jer svatko lako vjeruje ono za čime teži. Na treći način potječe iz dugotrajna iskustva; odakle Filozof veli u II. Rhet. da su „starci ponajviše sumnjičavi, jer su mnogo puta iskusili nedostatke drugih“. Prva pak dva uzroka sumnje bjelodano pripadaju izopačenosti raspoloženja. Treći pak uzrok umanjuje pojam sumnje, ukoliko iskustvo napreduje k sigurnosti, što je protivno pojmu sumnje. I zato sumnja uključuje neku manu, i što više sumnja napreduje, to je manjkavija. Trostruki je pak stupanj sumnje: prvi je stupanj doista da čovjek iz lakih naznaka počne sumnjati o dobroti nekoga; i to je laki i mali grijeh, pripada naime „ljudskoj kušnji bez koje se ovaj život ne provodi“, kako se nalazi u Glosi na ono iz 1 Kor 4: „ne sudite prije vremena“. Drugi je stupanj kada netko sa sigurnošću smatra zloću drugoga na temelju lakih naznaka; i to je, ako je o nečemu teškome, smrtni grijeh, ukoliko nije bez prezira bližnjega; odakle Glosa na istome mjestu dodaje: „iako dakle sumnje ne možemo izbjeći, jer smo ljudi, sudove ipak, to jest konačne i čvrste presude, moramo suspregnuti“. Treći je stupanj kada neki sudac iz sumnje prelazi na to da nekoga osudi; i to izravno pripada nepravednosti; odakle je smrtni grijeh.
Odgovor na 1. prigovor: u ljudskim se činima nalazi neka sigurnost, ne doduše kao u dokaznim stvarima, nego prema tome kako dolikuje takvoj tvari, kao kad se nešto dokazuje po prikladnim svjedocima.
Odgovor na 2. prigovor: iz toga samoga što netko loše mišljenje ima o drugome bez dostatna uzroka, nedolično ga prezire. I zato ga vrijeđa.
Odgovor na 3. prigovor: jer je pravednost i nepravednost oko vanjskih radnji, kako je rečeno, tada sumnjičav sud izravno pripada nepravednosti kada prelazi na vanjski čin. I tada je smrtni grijeh, kako je rečeno. Unutarnji pak sud pripada pravednosti prema tome što se uspoređuje s vanjskim sudom kao unutarnji čin s vanjskim, kao požuda s bludom i srdžba s ubojstvom.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.