Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 53, a. 6

O podrijetlu tih mana

Prigovor 1. Čini se da navedene mane ne nastaju iz bludnosti. Nestalnost naime nastaje iz zavisti, kako je rečeno. No zavist je mana različita od bludnosti. Dakle, navedene mane ne nastaju iz bludnosti.

Prigovor 2. Nadalje, u Jak 1 kaže se: „čovjek podvojene duše nestalan je na svim putovima svojim“. No čini se da podvojenost ne pripada bludnosti, nego radije prijevarnosti, koja je kći lakomosti, prema Grguru, u XXXI. Moralia. Dakle, navedene mane ne nastaju iz bludnosti.

Prigovor 3. Nadalje, navedene mane pripadaju nedostatku razuma. No duhovne su mane bliže razumu nego tjelesne mane. Dakle, navedene mane više nastaju iz duhovnih mana nego iz tjelesnih mana.

Naprotiv, Grgur, u XXXI. Moralia, postavlja da navedene mane nastaju iz bludnosti.

Odgovaram: kako Filozof kaže, u VI. Ethic., „naslada ponajviše kvari prosudbu razboritosti“, i poglavito naslada koja je u spolnim stvarima, koja čitavu dušu guta i privlači k osjetilnoj nasladi; savršenost se pak razboritosti, i bilo koje umne kreposti, sastoji u odvraćanju od osjetilnih stvari. Odatle, budući da navedene mane pripadaju nedostatku razboritosti i djelatnoga razuma, kako je navedeno, slijedi da ponajviše nastaju iz bludnosti.

Odgovor na 1. prigovor: zavist i srdžba uzrokuju nestalnost odvlačeći razum k drugome; no bludnost uzrokuje nestalnost posve gaseći sud razuma. Odatle Filozof kaže, u VII. Ethic., da „neuzdržljiv u srdžbi uistinu sluša razum, ali ne savršeno; no neuzdržljiv u požudi posve ga ne sluša“.

Odgovor na 2. prigovor: i podvojenost je duha nešto što slijedi bludnost, kao i nestalnost, utoliko što podvojenost duha uključuje prevrtljivost duha prema različitim stvarima. Odatle i Terencije kaže, u komediji Eunuchus, da je „u ljubavi rat, i opet mir i primirje“.

Odgovor na 3. prigovor: tjelesne mane utoliko više gase sud razuma ukoliko dalje odvode od razuma.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.