II-II, q. 52, a. 3
Ostaje li dar savjeta u domovini
Prigovor 1. Čini se da dar savjeta ne ostaje u domovini. Savjet je naime o onome što valja činiti radi cilja. No u domovini ništa neće trebati činiti radi cilja, jer ondje ljudi posjeduju konačni cilj. Dakle, u domovini nema dara savjeta.
Prigovor 2. Nadalje, savjet uključuje dvojbu; u onome je naime što je očito smiješno savjetovati se, kako je očito po Filozofu, u III. Ethic. U domovini će se pak ukloniti svaka dvojba. Dakle, u domovini neće biti savjeta.
Prigovor 3. Nadalje, u domovini se sveci ponajviše suobličuju Bogu, prema onome iz 1 Iv 3: „kad se pojavi, bit ćemo mu slični“. No Bogu ne pristoji savjet, prema onome iz Rim 11: „tko bi njegov savjetnik?“ Dakle, niti svecima u domovini ne pristoji dar savjeta.
Naprotiv, Grgur kaže, u XVII. Moralia: „kad se krivnja ili pravednost svakoga pojedinoga naroda privede k savjetu višnjega dvora, upravitelj istoga naroda ili se smatra da je postigao pobjedu u boju ili da nije postigao“.
Odgovaram: kako je rečeno, darovi Duha Svetoga pripadaju tome da se razumno stvorenje pokreće od Boga. Oko pokretanja pak ljudskoga uma od Boga dvoje treba razmotriti. Prvo uistinu da je jedno raspoloženje onoga što se pokreće dok se pokreće, a drugo dok je na cilju gibanja. I uistinu kada je pokretač samo počelo pokretanja, prestankom gibanja prestaje djelovanje pokretača nad pokretnim, koje je već prispjelo k cilju; kao što se kuća, pošto je izgrađena, dalje ne gradi od graditelja. No kada pokretač nije samo uzrok pokretanja, nego je također uzrok samoga oblika prema kojemu je gibanje, tada ne prestaje djelovanje pokretača čak ni nakon postignuća oblika; kao što sunce obasjava zrak i nakon što je obasjan. I na taj način Bog uzrokuje u nama i krepost i spoznaju ne samo kada je prvi put stječemo, nego također dokle god u njima ustrajemo. I tako spoznaju onoga što valja činiti Bog uzrokuje u blaženima, ne kao u onima koji ne znaju, nego kao nastavljajući u njima spoznaju onoga što valja činiti. Postoje ipak neke stvari koje blaženi, bilo anđeli bilo ljudi, ne spoznaju, a koje nisu od biti blaženstva, nego pripadaju upravljanju stvarima prema božanskoj providnosti. I što se tiče toga valja drugo razmotriti: naime da se um blaženih drukčije pokreće od Boga, a drukčije um putnika. Um se naime putnika pokreće od Boga u onome što valja činiti time što se smiruje tjeskoba prethodne dvojbe u njima. U umu pak blaženih oko onoga što ne spoznaju postoji jednostavno neznanje, od kojega se i anđeli čiste, prema Dioniziju, u 6. pogl. De ecclesiastica hierarchia; no ne prethodi u njima istraživanje dvojbe, nego jednostavno obraćanje k Bogu. I to znači Boga pitati za savjet, kako Augustin kaže, u V. De Genesi ad litteram, da se anđeli o nižim stvarima savjetuju s Bogom. Odatle se i pouka kojom se o tome od Boga poučavaju naziva savjetom. I prema tome dar je savjeta u blaženima: utoliko što se u njima od Boga nastavlja spoznaja onoga što znaju; i utoliko što bivaju prosvijetljeni o onome što ne znaju oko onoga što valja činiti.
Odgovor na 1. prigovor: i u blaženima postoje neki čini usmjereni prema cilju: ili kao koji proizlaze iz postignuća cilja, kao to što Boga hvale; ili kojima druge privode k cilju koji su sami postigli, kao što su službe anđelâ i molitve svetaca. I što se tiče toga u njima ima mjesta dar savjeta.
Odgovor na 2. prigovor: dvojba pripada savjetu prema stanju sadašnjega života, no ne pripada prema tome kako je savjet u domovini. Kao što niti stožerne kreposti nemaju posve iste čine u domovini i na putu.
Odgovor na 3. prigovor: savjet nije u Bogu kao u onome koji prima, nego kao u onome koji daje. Na taj se pak način Bogu suobličuju sveci u domovini, kao onaj koji prima onome koji utječe.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.