II-II, q. 50, a. 3
Treba li se ekonomska postaviti kao vrsta razboritosti
Prigovor 1. Čini se da se ekonomika ne treba postaviti kao vrsta razboritosti. Jer, kako Filozof kaže u VI. Ethic., razboritost se usmjeruje na čitav dobar život. No ekonomika se usmjeruje na neki pojedinačni cilj, naime na bogatstva, kako se kaže u I. Ethic. Dakle, ekonomika nije vrsta razboritosti.
Prigovor 2. Nadalje, kako je gore navedeno, razboritost se ne nalazi osim u dobrima. No ekonomika može biti i u zlima, mnogi su naime grješnici providni u upravljanju obitelji. Dakle, ekonomika se ne treba postaviti kao vrsta razboritosti.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se u kraljevstvu nalazi vladajući i podložni, tako također i u domu. Ako je dakle ekonomika vrsta razboritosti kao i politika, trebala bi se također i očinska razboritost postaviti, kao i kraljevska. No ne postavlja se. Dakle, niti bi se ekonomika trebala postaviti kao vrsta razboritosti.
Naprotiv, Filozof kaže, u VI. Ethic., da je od onih, naime razboritosti koje se odnose na upravljanje mnoštvom, „jedna uistinu ekonomska, druga pak zakonodavna, a treća politička“.
Odgovaram: formalni vid objekta koji se čini različitim prema općenitome i pojedinačnome, ili prema cjelini i dijelu, čini različitima umijeća i kreposti, prema kojoj različitosti jedno je glavno s obzirom na drugo. Bjelodano je pak da se dom nalazi na srednji način između jedne pojedinačne osobe i grada ili kraljevstva; jer kao što je jedna pojedinačna osoba dio doma, tako je jedan dom dio grada ili kraljevstva. I stoga kao što se razboritost općenito rečena, koja upravlja jednim, razlikuje od političke razboritosti, tako treba da se ekonomska razlikuje od obiju.
Odgovor na 1. prigovor: bogatstva se uspoređuju s ekonomikom ne kao konačni cilj, nego kao određena oruđa, kako se kaže u I. Polit. Konačni je pak cilj ekonomike čitav dobar život prema domaćemu zajedništvu. Filozof pak u I. Ethic. navodi za primjer bogatstva kao cilj ekonomike prema težnji većine.
Odgovor na 2. prigovor: s obzirom na neke pojedinačne stvari koje u domu treba rasporediti neki grješnici mogu providno postupati; no ne s obzirom na sam čitav dobar život domaćega zajedništva, za što se ponajviše traži krjepostan život.
Odgovor na 3. prigovor: otac u domu ima određenu sličnost s kraljevskim poglavarstvom, kako se kaže u VIII. Ethic., no ipak nema savršenu vlast vladanja kao kralj. I stoga se ne postavlja zasebno očinska vrsta razboritosti, poput kraljevske.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.