II-II, q. 30, a. 3
Je li milosrđe krepost
Prigovor 1. Čini se da milosrđe nije krepost. Glavno je naime u kreposti izbor, kako je očito po Filozofu u knjizi Ethica. Izbor je pak težnja za onim o čemu se prethodno vijećalo, kako se veli u istoj knjizi. Ono dakle što sprječava vijećanje ne može se nazvati krepošću. Ali milosrđe sprječava vijećanje, prema onome Salustijevu: „Svi ljudi koji vijećaju o dvojbenim stvarima moraju biti slobodni od srdžbe i milosrđa, jer duh ne predviđa lako istinu gdje to smeta“. Dakle, milosrđe nije krepost.
Prigovor 2. Nadalje, ništa što je protivno kreposti nije hvalevrijedno. Ali Nemeza se protivi milosrđu, kako veli Filozof u II. knjizi Rhetoricae. Nemeza je pak hvalevrijedna strast, kako se veli u II. knjizi Ethicae. Dakle, milosrđe nije krepost.
Prigovor 3. Nadalje, radost i mir nisu posebne kreposti jer slijede iz ljubavi, kako je gore rečeno. Ali i milosrđe slijedi iz ljubavi, tako naime iz ljubavi plačemo s onima koji plaču kao što se radujemo s radosnima. Dakle, milosrđe nije posebna krepost.
Prigovor 4. Nadalje, budući da milosrđe pripada težajnoj moći, nije umna krepost. Niti je bogoslovna krepost, jer nema Boga za objekt. Slično također nije moralna krepost, jer niti se bavi djelovanjima, to naime pripada pravednosti; niti se bavi strastima, ne svodi se naime ni na jednu od dvanaest sredina koje Filozof postavlja u II. knjizi Ethicae. Dakle, milosrđe nije krepost.
Naprotiv, Augustin veli u IX. knjizi De civitate Dei: „Mnogo bolje i čovječnije i osjećajima pobožnih prilagođenije Ciceron je u Cezarovoj pohvali rekao, gdje veli: nijedna od tvojih kreposti nije niti divnija niti milija od milosrđa“. Dakle, milosrđe je krepost.
Odgovaram: milosrđe uključuje bol nad tuđom bijedom. Ta pak bol može označivati, na jedan doista način, pokret osjetilne težnje. I prema tome milosrđe je strast, a ne krepost. Na drugi pak način može označivati pokret razumske težnje, prema tome što se komu ne sviđa zlo drugoga. Taj pak pokret može biti prema razumu uređen, i može se prema tom pokretu uređenom razumom uređivati pokret niže težnje. Stoga Augustin veli u IX. knjizi De civitate Dei da „taj pokret duha, naime milosrđe, služi razumu kada se tako pruža milosrđe da se očuva pravednost, bilo kada se udjeljuje potrebitomu, bilo kada se oprašta pokajniku“. I jer se pojam ljudske kreposti sastoji u tome da se pokret duha ravna razumom, kako je očito iz prethodnoga, dosljedno je da milosrđe jest krepost.
Odgovor na 1. prigovor: onaj Salustijev autoritet razumijeva se o milosrđu ukoliko je strast koja nije uređena razumom. Tako naime sprječava vijećanje razuma, dok čini da se odstupi od pravednosti.
Odgovor na 2. prigovor: Filozof govori ondje o milosrđu i Nemezi prema tome što je i jedno i drugo strast. I imaju doista protivnost sa strane procjene koju imaju o tuđim zalima, nad kojima milosrdan žali, ukoliko prosuđuje da netko trpi ono što nije zaslužio; dok se onaj koji osjeća Nemezu raduje, ukoliko prosuđuje da neki trpe zasluženo, a žalosti se ako onima koji nisu zaslužili dobro polazi za rukom. I jedno i drugo je hvalevrijedno, i potječe iz istoga karaktera, kako se ondje veli. Ali u pravom smislu milosrđu se suprotstavlja zavist, kako će se dolje reći.
Odgovor na 3. prigovor: radost i mir ništa ne dodaju iznad pojma dobra koje je objekt ljubavi, i zato ne traže druge kreposti osim ljubavi. Ali milosrđe gleda na neki poseban vid, naime na bijedu onoga komu se smiluje.
Odgovor na 4. prigovor: milosrđe, prema tome što je krepost, jest moralna krepost koja se bavi strastima, i svodi se na onu sredinu koja se naziva Nemeza, jer iz istoga karaktera proizlaze, kako se u II. knjizi Rhetoricae veli. Te pak sredine Filozof ne postavlja kao kreposti, nego kao strasti, jer i prema tome što su strasti, hvalevrijedne su. Ništa ipak ne sprječava da proizlaze iz nekoga izbornoga habitusa. I prema tome poprimaju značaj kreposti.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.