Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 25, a. 3

Treba li iz ljubavi ljubiti nerazumna stvorenja

Prigovor 1. Čini se da i nerazumna stvorenja treba ljubiti iz ljubavi. Jer po ljubavi se ponajviše suobličujemo Bogu. Ali Bog ljubi nerazumna stvorenja iz ljubavi, jer ljubi sve što postoji, kako se nalazi u Mudr 11; a sve što ljubi, ljubi samim sobom, koji je ljubav. Dakle, i mi moramo ljubiti nerazumna stvorenja iz ljubavi.

Prigovor 2. Nadalje, ljubav se prvenstveno usmjeruje u Boga, a na drugo se proteže ukoliko pripada Bogu. Ali kao što razumno stvorenje pripada Bogu ukoliko ima sličnost slike, tako i nerazumno stvorenje ukoliko ima sličnost traga. Dakle, ljubav se proteže i na nerazumna stvorenja.

Prigovor 3. Nadalje, kao što je objekt ljubavi Bog, tako i vjere. Ali vjera se proteže na nerazumna stvorenja, ukoliko vjerujemo da su nebo i zemlja stvoreni od Boga, te da su ribe i ptice izvedene iz voda, a kopnene životinje i biljke iz zemlje. Dakle, i ljubav se proteže na nerazumna stvorenja.

Naprotiv, ljubav karitasa proteže se samo na Boga i bližnjega. Ali pod imenom bližnjega ne može se razumjeti nerazumno stvorenje, jer nema zajedništva s čovjekom u razumnom životu. Dakle, ljubav se ne proteže na nerazumna stvorenja.

Odgovaram: ljubav je, prema rečenome, neko prijateljstvo. Po prijateljstvu se pak ljubi na jedan način prijatelj prema kojemu se ima prijateljstvo; a na drugi način dobra koja se prijatelju žele. Na prvi dakle način nijedno nerazumno stvorenje ne može se ljubiti iz ljubavi. I to iz trostrukoga razloga. Od kojih dva pripadaju općenito prijateljstvu, koje se ne može imati prema nerazumnim stvorenjima. Prvo naime zato što se prijateljstvo ima prema onome komu želimo dobro. No ne mogu vlastito željeti dobro nerazumnom stvorenju, jer njemu ne pripada vlastito imati dobro, nego samo razumnom stvorenju, koje je gospodar upotrebe dobra koje posjeduje po slobodnoj volji. I zato Filozof veli u II. knjizi Physicorum da za takve stvari ne kažemo da im se događa nešto dobro ili loše osim po sličnosti. Drugo, jer se svako prijateljstvo temelji na nekom zajedništvu života, jer „ništa nije tako svojstveno prijateljstvu kao suživot“, kako je očito po Filozofu u VIII. knjizi Ethicae. No nerazumna stvorenja ne mogu imati zajedništvo u ljudskom životu, koji je prema razumu. Stoga se nikakvo prijateljstvo ne može imati prema nerazumnim stvorenjima, osim možda po prenesenom značenju. Treći je razlog vlastit ljubavi, jer se ljubav temelji na zajedništvu vječnoga blaženstva, za koje nerazumno stvorenje nije sposobno. Stoga se prijateljstvo ljubavi ne može imati prema nerazumnom stvorenju. Mogu se ipak iz ljubavi ljubiti nerazumna stvorenja kao dobra koja želimo drugima, ukoliko naime iz ljubavi želimo da se ona sačuvaju na slavu Božju i korist ljudima. I tako ih također iz ljubavi ljubi Bog.

Odgovor na 1. prigovor: time je jasan odgovor na prvi prigovor.

Odgovor na 2. prigovor: sličnost traga ne uzrokuje sposobnost za vječni život, kao sličnost slike. Stoga nije jednak razlog.

Odgovor na 3. prigovor: vjera se može protezati na sve ono što je na bilo koji način istinito. Ali prijateljstvo ljubavi proteže se samo na ono što je po naravi sposobno imati dobro vječnoga života. Stoga nije slično.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.