II-II, q. 19, a. 12
Što mu odgovara u blaženstvima i plodovima
Prigovor 1. Čini se da siromaštvo duhom nije blaženstvo koje odgovara daru straha. Strah je, naime, početak duhovnoga života, kako je očito iz rečenoga. No siromaštvo pripada savršenosti duhovnoga života, prema onome iz Mt 19: „ako hoćeš biti savršen, idi i prodaj sve što imaš i podaj siromasima“. Dakle, siromaštvo duhom ne odgovara daru straha.
Prigovor 2. Nadalje, u Psaltiru se kaže: „prožmi strahom svojim tijelo moje“, iz čega se čini da strahu pripada obuzdavati tijelo. No obuzdavanju tijela ponajviše se čini pripadati blaženstvo žalosti. Dakle, blaženstvo žalosti više odgovara daru straha nego blaženstvo siromaštva.
Prigovor 3. Nadalje, dar straha odgovara kreposti nade, kako je rečeno. No nadi se ponajviše čini odgovarati posljednje blaženstvo, koje glasi: „blago mirotvorcima, jer će se sinovima Božjim zvati“, jer se, kako se kaže u Rim 5, „dičimo u nadi slave sinova Božjih“. Dakle, to blaženstvo više odgovara daru straha nego siromaštvo duhom.
Prigovor 4. Nadalje, gore je rečeno da blaženstvima odgovaraju plodovi. No ništa se u plodovima ne nalazi što bi odgovaralo daru straha. Dakle, niti u blaženstvima ništa mu ne odgovara.
Naprotiv, Augustin kaže, u knjizi De sermone Domini in monte: „strah Božji dolikuje poniznima, o kojima se kaže: blago siromasima duhom“.
Odgovaram: strahu vlastito odgovara siromaštvo duhom. Budući naime da sinovskom strahu pripada iskazivati Bogu štovanje i biti mu podložan, ono što slijedi iz takve podložnosti pripada daru straha. Iz toga pak što se netko podlaže Bogu, prestaje tražiti da se u samome sebi ili u bilo čemu drugome veliča osim u Bogu; to bi se, naime, protivilo savršenoj podložnosti Bogu. Odatle se kaže u Psaltiru: „ovi u kolima, oni na konjima, a mi ćemo u imenu Boga našega zazivati“. I stoga iz toga što se netko savršeno boji Boga, slijedi da ne traži veličati se u samome sebi po oholosti; niti također traži veličati se u izvanjskim dobrima, naime častima i bogatstvima; od kojih oboje pripada siromaštvu duhom, prema tome što se siromaštvo duhom može razumjeti ili kao poništenje naduta i ohola duha, kako Augustin tumači; ili također odbacivanje vremenitih stvari koje biva duhom, to jest vlastitom voljom po poticaju Duha Svetoga, kako Ambrozije i Jeronim tumače.
Odgovor na 1. prigovor: budući da je blaženstvo čin savršene kreposti, sva blaženstva pripadaju savršenosti duhovnoga života. U kojoj se savršenosti početkom čini to da onaj koji teži k savršenom sudioništvu duhovnih dobara prezire zemaljska dobra, kao što i strah ima prvo mjesto u darovima. No savršenost se ne sastoji u samome napuštanju vremenitih stvari, nego je to put k savršenosti. Sinovski pak strah, kojemu odgovara blaženstvo siromaštva, također postoji sa savršenošću mudrosti, kako je gore rečeno.
Odgovor na 2. prigovor: izravnije se protivi podložnosti Bogu, koju čini sinovski strah, nedolično veličanje čovjeka ili u samome sebi ili u drugim stvarima, nego izvanjska naslada. Koja se ipak protivi strahu posljedično, jer tko Boga štuje i podlaže mu se, ne naslađuje se u stvarima različitim od Boga. No ipak naslada ne pripada razlogu teškoga, na što gleda strah, kao veličanje. I stoga izravno blaženstvo siromaštva odgovara strahu, a blaženstvo žalosti posljedično.
Odgovor na 3. prigovor: nada uključuje gibanje prema odnosu spram cilja prema kojemu se teži, no strah uključuje radije gibanje prema odnosu odmicanja od cilja. I stoga posljednje blaženstvo, koje je cilj duhovne savršenosti, prikladno odgovara nadi na način krajnjega objekta, a prvo blaženstvo, koje biva po odmicanju od izvanjskih stvari koje priječe božansku podložnost, prikladno odgovara strahu.
Odgovor na 4. prigovor: u plodovima se čini da daru straha odgovara ono što pripada umjerenoj uporabi ili ustezanju od vremenitih stvari, kao što su skromnost, uzdržljivost i čistoća.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.