II-II, q. 182, a. 3
Pripriječuje li se kontemplativni život po djelatnomu
Prigovor 1. Čini se da djelatni život priječi motrilački. Za motrilački je život, naime, potrebna stanovita neopterećenost duha, prema onome u Ps: Počinite i vidite da sam ja Bog. No djelatni život uključuje nemir, prema onome u Lk 10: „Marta, Marta, brineš se i uznemiruješ za mnogo“. Dakle, djelatni život priječi motrilački.
Prigovor 2. Nadalje, za motrilački se život zahtijeva jasnoća gledanja. No djelatni život priječi jasnoću gledanja; Grgur, naime, kaže u djelu super Ezech. da je „slabovidan i plodan jer, dok je zaokupljen radom, manje vidi“. Dakle, djelatni život priječi motrilački.
Prigovor 3. Nadalje, jedna se suprotnost priječi drugom. No čini se da su djelatni i kontemplativni život međusobno suprotni jer je djelatni život zaokupljen mnogim stvarima, dok se kontemplativni život posvećuje motrenju jednoga; stoga se i razlikuju kao suprotstavljeni. Dakle, čini se da djelatni život priječi motrilački.
Naprotiv, Grgur kaže u VI Moral.: „Oni koji žele zauzeti vrhunac motrenja neka se najprije na polju iskušaju vršenjem djela“.
Odgovaram: djelatni se život može promatrati s dvaju gledišta. S jednoga gledišta, s obzirom na samo nastojanje oko izvanjskih čina i njihovo vršenje. I tako je očito da djelatni život priječi motrilački, utoliko što je nemoguće da netko istodobno bude zaokupljen izvanjskim činima i posvećuje se motrenju Boga. S drugoga se gledišta djelatni život može promatrati s obzirom na to što smiruje i uređuje unutarnje strasti duše. I s toga gledišta djelatni život pomaže motrenju, koje priječi neuređenost unutarnjih strasti. Stoga Grgur kaže u VI Moral.: „Kada neki žele zauzeti vrhunac motrenja, neka se najprije na polju iskušaju vršenjem djela, kako bi pomno spoznali ne nanose li više nikakva zla bližnjima, podnose li mirno zla koja im bližnji nanose, ne razlijeva li im se duh od radosti kada im se ponude vremenita dobra i nisu li ranjeni pretjeranom žalošću kada im se ona oduzmu. A zatim neka razmotre ne vuku li sa sobom sjene tjelesnih stvari kada se vraćaju u svoju nutrinu i istražuju duhovne stvari, ili ih, ako su ih možda povukli, odgone rukom razlučivanja“. Dakle, vježbanje u djelatnom životu pridonosi motrilačkom tako što smiruje unutarnje strasti, iz kojih proizlaze predodžbe koje priječe motrenje.
Odgovor na prigovore: i time je očit odgovor na prigovore. Naime, ti se razlozi odnose na samu zaokupljenost izvanjskim činima, a ne na učinak, koji je obuzdavanje strasti.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.