Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 182, a. 4

O redu jednoga i drugoga

Prigovor 1. Čini se da djelatni život ne prethodi motrilačkom. Motrilački se život, naime, neposredno odnosi na ljubav prema Bogu, a djelatni život na ljubav prema bližnjemu. No ljubav prema Bogu prethodi ljubavi prema bližnjemu, utoliko što se bližnjega ljubi radi Boga. Dakle, čini se da i kontemplativni život prethodi djelatnomu.

Prigovor 2. Nadalje, Grgur kaže u djelu super Ezech.: „Treba znati da se, kao što je dobar red življenja težiti od djelatnoga prema kontemplativnom životu, tako duh često korisno vraća od motrilačkoga prema djelatnomu“. Dakle, djelatni život ne prethodi naprosto motrilačkomu.

Prigovor 3. Nadalje, čini se da ono što pripada različitim ljudima ne mora nužno biti u određenom redoslijedu. No djelatni i kontemplativni život pripadaju različitim ljudima; Grgur, naime, kaže u VI Moral.: „Često su oni koji su u miru mogli motriti Boga pali pritisnuti poslovima, a često su oni koji bi zaposleni dobro živjeli služeći ljudskim potrebama bili usmrćeni mačem svojega počinka“. Dakle, djelatni život ne prethodi motrilačkomu.

Naprotiv, Grgur kaže u III Homil. Ezech.: „Djelatni život vremenski prethodi motrilačkomu jer se od dobroga djela teži motrenju“.

Odgovaram: nešto se naziva prethodnim na dva načina. Na jedan način, prema svojoj naravi. I na taj način kontemplativni život prethodi djelatnomu, utoliko što se posvećuje onomu što je prethodnije i bolje. Stoga i pokreće i usmjerava djelatni život; viši razum, naime, koji je određen za motrenje, odnosi se prema nižemu, koji je određen za djelovanje, kao muž prema ženi, kojom muž treba upravljati, kako Augustin kaže u XII de Trin. Na drugi je način nešto prethodno s obzirom na nas, naime ono što je prethodno u redu nastajanja. I na taj način djelatni život prethodi motrilačkomu jer pripravlja za motrilački, kako je jasno iz gore rečenoga. Priprava, naime, u redu nastajanja prethodi obliku, koji je prethodan naprosto i prema naravi.

Odgovor na 1. prigovor: kontemplativni život nije usmjeren na bilo kakvu ljubav prema Bogu, nego na savršenu. No djelatni je život nužan za svaku ljubav prema bližnjemu. Stoga Grgur kaže u III Homil. Ezech.: „Bez kontemplativnoga života mogu ući u nebesku domovinu oni koji ne zanemaruju činiti dobra koja mogu, a bez djelatnoga ne mogu ući ako zanemaruju činiti dobra koja mogu“. Iz toga je također jasno da djelatni život prethodi motrilačkomu, kao što ono što je zajedničko svima u redu nastajanja prethodi onomu što je vlastito savršenima.

Odgovor na 2. prigovor: od djelatnoga se života napreduje prema motrilačkomu prema redu nastajanja, a od motrilačkoga se vraća djelatnomu putem usmjeravanja, tako da se djelatni život usmjerava motrenjem. Tako se i djelovanjem stječe habitus, a stečenim habitusom čovjek savršenije djeluje, kako se kaže u II. Ethic.

Odgovor na 3. prigovor: oni koji su skloni strastima zbog njihove silovitosti koja ih potiče na djelovanje također su prikladniji za djelatni život zbog nemira duha. Stoga Grgur kaže u VI Moral. da su „neki toliko nemirni da, ako imaju predah od rada, trpe još veći trud jer podnose to teže nemire srca što se slobodnije mogu prepuštati mislima“. Neki pak po naravi imaju čistoću i mir duha, po kojima su prikladni za motrenje; kada bi se posve posvetili djelovanju, pretrpjeli bi štetu. Stoga Grgur kaže u VI Moral. da su „duše nekih ljudi toliko sklone počinku da, ako ih zahvati napor poslova, klonu već na samom početku rada“. No, kako sâm poslije dodaje, „ljubav često i trome duše potiče na rad, a strah nemirne obuzdava u motrenju“. Stoga se i oni koji su prikladniji za djelatni život mogu vježbanjem u djelatnom životu pripraviti za motrilački, a jednako tako i oni koji su prikladniji za motrilački mogu preuzeti vježbe djelatnoga života da bi time postali pripravniji za motrenje.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.