II-II, q. 153, a. 3
Je li bludnost smrtni grijeh
Prigovor 1. Čini se da bludnost koja je oko bludnih čina ne može biti nikakav grijeh. Jer po bludnom se činu ispušta sjeme, koje je suvišak hrane, kao što je očito po Filozofu u knjizi o postanku životinja. Ali u ispuštanju ostalih suvišaka ne gleda se nikakav grijeh. Dakle, ni oko bludnih čina ne može biti nikakav grijeh.
Prigovor 2. Nadalje, svatko se može slobodno služiti kako hoće onime što je njegovo. Ali u bludnom činu čovjek se ne služi osim onime što je njegovo, osim možda u preljubu ili otmici. Dakle, u bludnoj uporabi ne može biti grijeha. I tako bludnost neće biti grijeh.
Prigovor 3. Nadalje, svaki grijeh ima suprotno zlo. Ali čini se da bludnosti nema suprotnoga zla. Dakle, bludnost nije grijeh.
Naprotiv, uzrok je moćniji od učinka. Ali vino se zabranjuje poradi bludnosti, u skladu s onim od Apostola u Ef 5: „Ne opijajte se vinom, u kojem je bludnost“. Dakle, bludnost je zabranjena.
Naprotiv, nadalje, u Gal 5 se nabraja među djela tijela.
Odgovaram: što je nešto potrebnije, to više priliči da se oko njega čuva poredak razuma. Zato je posljedično više grješno ako se propusti poredak razuma. Uporaba pak bludnih stvari, kako je rečeno, vrlo je nužna za opće dobro, a to je očuvanje ljudskoga roda. I zato se oko ovoga ponajviše mora gledati poredak razuma. I posljedično, ako se oko ovoga učini štogod mimo onoga što nalaže poredak razuma, bit će grješno. A ovo pripada naravi bludnosti: da prelazi poredak i mjeru razuma oko bludnih stvari. I zato je bludnost bez sumnje grijeh.
Odgovor na 1. prigovor: kao što Filozof kaže u istoj knjizi, sjeme je suvišak koji je potreban; naziva se naime suviškom po tome što je ostatak djelovanja hranjive moći, ipak se njime išće za djelo stvaralačke moći. Ali drugi suvišci ljudskoga tijela jesu ono za čim se ne išće. I zato nije važno kako se god ispuštaju, čuvajući pristojnost ljudskoga suživota. Ali nije isto kod ispuštanja sjemena, koje se mora vršiti tako da odgovara svrsi radi koje se njime išće.
Odgovor na 2. prigovor: kao što Apostol kaže u 1 Kor 6, govoreći protiv bludnosti: „Kupljeni ste skupom cijenom. Proslavite dakle i nosite Boga u tijelu svojemu“. Iz toga dakle što se netko neuredno služi svojim tijelom po bludnosti, nanosi nepravdu Gospodinu, koji je glavni gospodar našega tijela. Zato i Augustin kaže u knjizi o deset struna: „Gospodin, koji upravlja svoje sluge na njihovu korist, a ne svoju, ovo je zapovjedio, da po nedopuštenim užicima ne propadne hram njegov koji si postao“.
Odgovor na 3. prigovor: suprotnost bludnosti ne događa se u mnogima, zato što su ljudi više skloni užicima. Ipak se suprotno zlo sadrži pod neosjetljivošću. I to se zlo događa u onome tko toliko mrzi uporabu žena da čak ni ženi ne vraća dužnost.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.