Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 151, a. 3

Je li krepost razdvojena od uzdržljivosti

Prigovor 1. Čini se da čistoća nije krepost razdvojena od uzdržljivosti. Budući da je oko građe jedne vrste dovoljna jedna krepost. Ali čini se da su iste vrste one stvari koje pripadaju jednome osjetilu. Kada dakle užitak u jelima, oko kojega je uzdržljivost, i užitak u spolnostima, oko kojega je čistoća, pripadaju opipu, čini se da čistoća nije druga krepost od uzdržljivosti.

Prigovor 2. Nadalje, Filozof u III. Ethic. sve poroke neumjerenosti izjednačuje s dječjim grijesima koji trebaju odgojne kazne. A čistoća se imenuje po obuzdavanju suprotnih poroka. Dakle, budući da se uzdržljivošću obuzdavaju neki poroci neumjerenosti, čini se da je uzdržljivost čistoća.

Prigovor 3. Nadalje, užici ostalih osjetila pripadaju umjerenosti utoliko što se usmjeravaju na užitke opipa, oko kojega je umjerenost. Ali užici u jelima, oko kojih je uzdržljivost, usmjeravaju se na užitke u spolnostima, oko kojih je čistoća, odakle Jeronim kaže: „Trbuh i spolni organi bliski su sami sebi, tako da se iz blizine udova razumije povezanost poroka.“ Dakle uzdržljivost i čistoća nisu krepostima međusobno razdvojene.

Naprotiv, apostol u 2. Poslanici Korinćanima (2 Kor 6) ubraja čistoću postovima, koji pripadaju uzdržljivosti.

Odgovaram: kako je rečeno, umjerenost je u vlastitom smislu oko požuda za užicima opipa. I zato je potrebno da ondje gdje su različiti razlozi užitka budu i različite kreposti obuhvaćene pod umjerenošću. Užici se pak usklađuju s činovima čija su savršenstva, kao što se kaže u X. Ethic.. Očito je pak da su druge vrste čini koji pripadaju upotrebi jela, kojima se čuva narav pojedinca, i čini koji pripadaju upotrebi spolnosti, kojima se čuva narav vrste. I zato je čistoća, koja je oko užitaka u spolnostima, krepost razdvojena od uzdržljivosti, koja je oko užitaka u jelima.

Odgovor na 1. prigovor: umjerenost se ne sastoji prvenstveno oko užitaka opipa što se tiče prosudbe osjetila o opipnim stvarima, koja je istoga razloga u svima, nego što se tiče same upotrebe opipnih stvari, kao što se kaže u III. Ethic.. Postoji pak drugi razlog upotrebe jela i pića i spolnosti. I zato je potrebno da budu različite kreposti, premda su istoga osjetila.

Odgovor na 2. prigovor: spolni su užici silovitiji i više tlače razum nego užici u jelima. I zbog toga više trebaju kažnjavanja i obuzdavanja, jer ako im se pristaje, više se iz toga uvećava snaga požude i obara se kreposnost uma. Odakle Augustin u 1. knjizi Solilokvija kaže: „Osjećam da ništa tako ne obara s božanske visine muževnu dušu kao ženske draži i onaj dodir tijela bez kojega se žena ne može imati.“

Odgovor na 3. prigovor: užici ostalih osjetila ne pripadaju očuvanju ljudske naravi osim ukoliko se usmjeravaju na ugodnosti opipa. I zato oko takvih užitaka nema neke druge kreposti obuhvaćene pod umjerenošću. Ali užici u jelima, premda se na neki način usmjeravaju na užitke u spolnostima, ipak se i sami po sebi usmjeravaju na očuvanje ljudskoga života. I zato i sami po sebi imaju posebnu krepost, premda ta krepost, koja se naziva uzdržljivošću, usmjerava svoj čin na svrhu čistoće.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.