II-II, q. 149, a. 2
Je li ona posebna krepost
Prigovor 1. Čini se da trijeznost po sebi nije neka posebna krepost. Uzdržljivost se naime motri i oko jela i pića. No oko jela posebice nema nikakve posebne kreposti. Dakle, ni trijeznost, koja je oko pića, nije posebna krepost.
Prigovor 2. Nadalje, uzdržljivost i neumjerenost u jelu jesu oko užitaka dodira utoliko što je osjet hrane. No jelo i piće ujedno prelaze u hranu, jer životinja ujedno treba se hraniti vlažnim i suhim. Dakle, trijeznost, koja je oko pića, nije posebna krepost.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se u onima što pripadaju prehrani piće razlučuje od jela, tako se isto razlučuju različite vrste jela i različite vrste pića. Ako bi dakle trijeznost bila po sebi neka posebna krepost, čini se da je oko bilo koje razlike pića ili jela neka posebna krepost, što je neprikladno. Dakle, ne čini se da je trijeznost posebna krepost.
Naprotiv, Makrobije postavlja trijeznost posebnim dijelom umjerenosti.
Odgovaram: kao što je gore rečeno, moralnoj kreposti pripada očuvati dobro razuma protiv onih kojima se ono može priječiti, i zato, gdje se nalazi posebna zapreka razuma, ondje je nužno postojati posebna krepost za njezino uklanjanje. Piće koje može opiti ima poseban razlog prirečenja uporabe razuma, utoliko naime što svojim dimom uznemiruje mozak. I zato se za uklanjanje ove zapreke razuma zahtijeva posebna krepost, a to je trijeznost.
Odgovor na 1. prigovor: jelo i piće općenito mogu priječiti dobro razuma upijajući ga po neumjerenosti užitka. I s obzirom na ovo, općenito je oko jela i pića uzdržljivost. No piće koje može opiti pripriječuje posebnim razlogom, kako je rečeno. I zato zahtijeva posebnu krepost.
Odgovor na 2. prigovor: krepost uzdržljivosti nije oko jela i pića utoliko što su hranjiva, nego utoliko što pripriječuju razum. I zato nije nužno da se posebnost kreposti motri prema razlogu prehrane.
Odgovor na 3. prigovor: u svim pićima koja mogu opiti jest jedan te isti razlog prirečenja uporabe razuma. I tako se ona različitost pića ima prema kreposti po akcidentu. I stoga se prema ovakvoj različitosti kreposti ne razlučuju. I isti je razlog o različitosti jela.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.