Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 148, a. 3

Je li najveći od grijeha

Prigovor 1. Čini se da je neumjerenost u jelu najveći od grijeha. Veličina se naime grijeha razmatra po veličini kazne. No grijeh je neumjerenosti u jelu najteže kažnjen, jer Krizostom kaže: „Adam je neobuzdanošću trbuha izagnan iz raja; opći potop koji bijaše u Noino vrijeme, ona sama učini“; po onome iz šesnaeste poglavlja Ezekiela: „Ovo bijaše bezakonje Sodome, tvoje sestre, sitost kruha“, i ostalo. Dakle, grijeh je neumjerenosti u jelu najveći.

Prigovor 2. Nadalje, uzrok je u bilo kojem rodu jači. No čini se da je neumjerenost u jelu uzrok drugih grijeha, jer uz onaj psalamski redak: „Koji udari Egipat s prvorođencima njihovim“, Glosa kaže: „Bludnost, požuda, oholost jesu ono što trbuh rađa.“ Dakle, neumjerenost u jelu najteži je grijeh.

Prigovor 3. Nadalje, nakon Boga čovjek treba najviše ljubiti samoga sebe, kao što je gore rečeno. No po mani neumjerenosti u jelu čovjek nanosi samome sebi štetu, jer se u Sirahu govori: „Zbog proždrljivosti mnogi pomriješe.“ Dakle, neumjerenost u jelu najveći je grijeh, barem mimo grijeha koji su protiv Boga.

Naprotiv, tjelesne mane, među koje se ubraja neumjerenost u jelu, prema Grgurevu su sudu manjne krivnje.

Odgovaram: težina se nekoga grijeha može razmatrati trostruko. Najprije, i ponajglavnije, s obzirom na tvar u kojoj se griješi. I u tom pogledu grijesi koji su oko božanskih stvari jesu najveći. Stoga u tom pogledu mana neumjerenosti u jelu neće biti najveća, jer je oko onoga što se tiče održanja tijela. Drugo pak, s strane onoga koji griješi. I u tom se pogledu grijeh neumjerenosti u jelu više olakšava nego li otežava. Ponajprije zbog nužnosti uzimanja jela. Zatim također zbog poteškoće razlučivanja i umjeravanja onoga što u takvima priliči. Treće pak na način, s strane posljedična učinka. I u tom pogledu mana neumjerenosti u jelu ima neku veličinu, utoliko što se njome prouzrokuju različiti grijesi.

Odgovor na 1. prigovor: one se kazne više odnose na mane koje su uslijedile iz neumjerenosti u jelu, ili na korijen neumjerenosti u jelu, nego li na samu neumjerenost u jelu. Jer je prvi čovjek izagnan iz raja radi oholosti, iz koje je prešao na čin neumjerenosti u jelu. Opći pak potop i kazna Sodomana uvedeni su radi prethodnih grijeha bludnosti, prouzrokovanih iz neumjerenosti u jelu.

Odgovor na 2. prigovor: taj razlog polazi s strane grijeha koji izviru iz neumjerenosti u jelu. No nije nužno da uzrok bude jači, osim u uzrocima po sebi. A neumjerenost u jelu nije uzrok onih mana po sebi, nego kao po akcidentu i prigodno.

Odgovor na 3. prigovor: onaj tko je neumjeren u jelu ne namjerava nanijeti štetu svojemu tijelu, nego se uživati u jelu, a ako uslijedi šteta tijelu, to je po akcidentu. Stoga to ne pripada izravno težini neumjerenosti u jelu. Čija se ipak krivnja otežava ako tko zapadne u tjelesnu štetu radi neumjerenog uzimanja jela.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.