Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 147, a. 2

Čije je kreposti čin

Prigovor 1. Čini se da post nije čin uzdržljivosti. Jer o onomu u Mt 17: „Ovaj rod đavola“ itd., Jeronim kaže: „Post je ne samo od jela nego od svih sablazni uzdržavati se“. Ali to pripada svakoj kreposti. Dakle, post nije čin posebno uzdržljivosti.

Prigovor 2. Nadalje, Grgur kaže u propovijedi za Korizmu da je korizmeni post desetina cijele godine. Ali davanje desetina je čin bogoštovlja, kako je gore ustanovljeno. Dakle, post je čin bogoštovlja, a ne uzdržljivosti.

Prigovor 3. Nadalje, uzdržljivost je dio umjerenosti, kao što je rečeno. Umjerenost se pak dijeli suprotno hrabrosti, kojoj pripada podnositi nevolje, što se ponajviše čini u postu. Dakle, post nije čin uzdržljivosti.

Naprotiv, Izidor kaže da je „post štedljivost u prehrani i uzdržljivost od jela“.

Odgovaram: ista je tvari navike i čina. Zato svaki kreposni čin koji je oko neke tvari pripada onoj kreposti koja uspostavlja sredinu u toj tvari. Post se pak motri u jelima, u kojima sredinu pronalazi uzdržljivost. Odatle je očito da je post čin uzdržljivosti.

Odgovor na 1. prigovor: post u vlastitom smislu sastoji se u uzdržavanju od jela. Ali u prenesenom smislu rečeno sastoji se u uzdržavanju od bilo kakvih štetnih stvari, koje su ponajviše grijesi. Ili se može reći da je i post u vlastitom smislu uzdržljivost od svih sablazni, jer se po bilo kojim pridruženim porocima prestaje biti kreposnim činom, kako je rečeno.

Odgovor na 2. prigovor: ništa ne zabranjuje da čin jedne kreposti pripada drugoj kreposti, utoliko što se usmjeruje na njezin svršetak, kao što je očito iz rečenoga. I u skladu s tim, ništa ne zabranjuje da post pripada bogoštovlju ili čistoći, ili bilo kojoj drugoj kreposti.

Odgovor na 3. prigovor: hrabrosti, u smislu u kojemu je posebna krepost, ne pripada podnositi bilo kakve nevolje, nego samo one koje su oko smrtnih opasnosti. Podnositi pak nevolje koje proizlaze iz manjka ugodnosti opipa pripada umjerenosti i njenim dijelovima. A takve su nevolje posta.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.