II-II, q. 125, a. 3
Je li smrtni grijeh
Prigovor 1. Čini se da strah nije smrtni grijeh. Strah je naime, kako je rečeno gore, u srditom dijelu duše, koji je dio osjetilnosti. Ali u osjetilnosti je samo laki grijeh, kako je rečeno gore. Dakle, strah nije smrtni grijeh.
Prigovor 2. Nadalje, svaki smrtni grijeh u potpunosti odvraća srce od Boga. To pak ne čini strah, jer uz ono u Knjizi o sucima 7, tko je plašljiv itd., Glosa kaže da je „plašljiv onaj koji na prvi pogled treperi pred bojem, te se ipak u srcu ne straši, nego se može popraviti i ohrabriti“. Dakle, strah nije smrtni grijeh.
Prigovor 3. Nadalje, smrtni grijeh ne odvraća samo od savršenosti, nego također i od zapovijedi. Ali strah ne odvraća od zapovijedi, nego samo od savršenosti, jer uz ono u Ponovljenom zakonu 20, tko je čovjek plašljiv i strašljiva srca itd., Glosa kaže: „poučava da nitko ne može primiti savršenost kontemplacije ili duhovnog vojevanja tko se još uvijek silno boji razodjenuti zemaljska bogatstva“. Dakle, strah nije smrtni grijeh.
Naprotiv, za samo smrtni grijeh duguje se kazna Pakla. Ona se ipak duguje plašljivima, u skladu s onim u Otkrivenju 21: „Plašljivima, nevjernicima i odvratnima itd., udio će biti u jezeru gorućem ognjem i sumporom, što je druga smrt“. Dakle, strašljivost je smrtni grijeh.
Odgovaram: kao što je rečeno, strah je grijeh utoliko ukoliko je neuređen, ukoliko naime izbjegava ono što se po razumu ne treba izbjegavati. Ova pak neuređenost straha ponekad se sastoji u samo osjetilnom dijelu duše, bez nadolazećeg pristanka razumske težnje, i tako ne može biti smrtni grijeh, nego samo laki. Ponekad pak ovakva neuređenost straha doseže sve do razumske težnje, koja se naziva volja, a koja iz slobodne volje izbjegava nešto protivno razumu. I takva je neuređenost straha ponekad smrtni grijeh, a ponekad laki. Ako se naime netko zbog straha kojim izbjegava pogibelj smrti ili bilo koje drugo privremeno zlo tako drži da učini nešto zabranjeno, ili propusti nešto što je zapovjeđeno u božanskom zakonu, takav je strah smrtni grijeh. Inače će biti laki grijeh.
Odgovor na 1. prigovor: taj argument polazi od straha utoliko ukoliko se zadržava unutar osjetilnosti.
Odgovor na 2. prigovor: i ta se Glosa može shvatiti o strahu koji postoji u osjetilnosti. Ili se može bolje reći da se u srcu straši onaj čiji duh strah pobjeđuje nepopravljivo. Može se pak dogoditi da, premda je strah smrtni grijeh, ipak se netko ne plaši tako tvrdoglavo a da ga se ne bi moglo nagovorima odvratiti, kao što se ponekad netko tko griješi smrtno pristajući uz požudu odvraća da djelom ne ispuni ono što je nakanio učiniti.
Odgovor na 3. prigovor: ta Glosa govori o strahu koji odvraća čovjeka od dobra koje nije stvar nužne zapovijedi, nego savršenosti savjeta. Takav pak strah nije smrtni grijeh, nego ponekad laki; ponekad također i nije grijeh, primjerice kada netko ima razuman razlog za strah.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.