Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

II-II, q. 124, a. 4

O kazni mučeništva

Prigovor 1. Čini se da smrt nije po naravi mučeništva. Govori naime Jeronim u govoru o uznesenju: „Pravo bih rekao da je Bogorodica djevica i mučenica bila, premda je u miru završila život.“ I Grgur kaže: „Premda prilika progonstva nedostaje, mir ipak ima svoje mučeništvo, jer premda vratove tijela ne podlažemo maču, duhovnim ipak mačem tjelesne požude u umu usmrćujemo.“ Dakle, bez muke smrti može postojati mučeništvo.

Prigovor 2. Nadalje, radi očuvanja cjelovitosti tijela neke se žene čitaju da su s pohvalom prezrele svoj život, i tako se čini da se tjelesna cjelovitost čistoće pretpostavlja tjelesnome životu. No ponekad se sama cjelovitost tijela oduzima, ili se prijeti da će se oduzeti, radi ispovijedi kršćanske vjere, kao što je očito s Agnezom i Lucijom. Dakle, čini se da mučeništvo treba više reći ako neka žena radi vjere Kristove izgubi cjelovitost tijela, nego li ako izgubi i tjelesni život. Odakle je i Lucija rekla: „Ako me nevoljku učiniš silovanom, čistoća će mi se udvostručiti za krunu.“

Prigovor 3. Nadalje, mučeništvo je čin hrabrosti. Hrabrosti pak pripada ne samo ne bojati se smrti, nego ni drugih nevolja, kako Augustin kaže u 6. knjizi Musicae. No mnoge su druge nevolje osim smrti, koje netko može podnijeti radi vjere Kristove, kao što su tamnica, progonstvo, otimačina dobara, kao što je očito u Heb 10. Odakle se slavi i mučeništvo svetoga pape Marcela, koji je ipak umro u tamnici. Dakle, nije od nužnosti mučeništva da netko podnese kaznu smrti.

Prigovor 4. Nadalje, mučeništvo je zaslužan čin, kako je rečeno. No zaslužan čin ne može biti nakon smrti. Dakle, prije smrti. I tako smrt nije po naravi mučeništva.

Naprotiv, Maksim kaže u nekom govoru o mučeniku: „Da pobjeđuje za vjeru umirući onaj tko bi bio pobijeđen bez vjere živeći.“

Odgovaram: kao što je rečeno, mučenik se naziva kao svjedok kršćanske vjere, po kojoj su nam vidljive stvari predložene da se prezru za nevidljive, kako se kaže u Heb 11. Mučeništvu dakle pripada da čovjek posvjedoči vjeru, pokazujući se djelom da prezire sve sadašnje stvari, kako bi došao do budućih i nevidljivih dobara. Dok god čovjeku preostaje tjelesni život, još se djelom ne pokazuje da prezire sve vremenite stvari, navikli su se naime ljudi i rođake i sva posjedovana dobra prezirati, pa čak i trpjeti tjelesne boli, kako bi sačuvali život. Odakle je i Soton protiv Joba navio: „Kožu za kožu, i sve što čovjek ima, dat će za svoju dušu“, to jest za tjelesni život. I zato se za savršen pojam mučeništva traži da netko podnese smrt radi Krista.

Odgovor na 1. prigovor: ti autoriteti, pa ako se i nađu slični, govore o mučeništvu po nekoj sličnosti.

Odgovor na 2. prigovor: kod žene koja gubi cjelovitost tijela, ili je osuđena na njezino gubljenje, povodom kršćanske vjere, nije kod ljudi očito je li žena to trpi radi ljubavi kršćanske vjere, ili više radi prezira čistoće. I zato se kod ljudi time ne vraća dovoljno svjedočanstvo. Odakle to nema vlastiti pojam mučeništva. No kod Boga, koji motri srca, to se može pribrojiti za nagradu, kao što je Lucija rekla.

Odgovor na 3. prigovor: kao što je gore rečeno, hrabrost se ponajprije sastoji oko smrtnih opasnosti, a oko ostaloga posljedično. I zato se ni mučeništvo vlastito ne govori radi samoga podnošenja tamnice ili progonstva ili otimačine bogatstava, osim možda utoliko ukoliko iz toga slijedi smrt.

Odgovor na 4. prigovor: zasluga mučeništva nije nakon smrti, nego u samom dobrovoljnom podnošenju smrti, utoliko naime ukoliko netko dobrovoljno trpi nanošenje smrti. Događa se ipak ponekad da netko nakon smrtnih rana zadobivenih za Krista, ili bilo kojih drugih nevolja nastavljenih sve do smrti, koje od progonitelja trpi radi vjere Kristove, dugo živi. U kojem je stanju čin mučeništva zaslužan, i to u isto vrijeme u koje trpi ovakve nevolje.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.