II-II, q. 111, a. 3
Opire li se istini
Prigovor 1. Čini se da se licemjerje ne opire kreposti istine. U pretvaranju naime ili licemjerju postoji znak i označeno. Ali s obzirom na oboje, ne čini se da se opire nekoj posebnoj kreposti, jer licemjer pretvara bilo koju krepost; i to po bilo kojim djelima kreposti, recimo po postu, molitvi i milostinji, kako se nalazi u Mt 6. Dakle, licemjerje se ne opire posebno kreposti istine.
Prigovor 2. Nadalje, čini se da svako pretvaranje proizlazi iz neke prijevare, odakle se i protivi jednostavnosti. Prijevara se pak protivi razboritosti, kako je gore navedeno. Dakle, licemjerje, koje je pretvaranje, ne opire se istini, nego više razboritosti ili jednostavnosti.
Prigovor 3. Nadalje, vrste moralnih čina promatraju se iz svrhe. Ali svrha je licemjerja stjecanje dobitka ili isprazne slave, odakle na ono u Job 27: „Koja je nada licemjera ako lakomo otima“, itd., Glosa kaže: „Licemjer, koji se latinski naziva prijetvornik, lakomi je otimač, koji dok opako radi želi biti štovan zbog svetosti, te otima hvalu tuđega života“. Budući dakle da se lakomost ili isprazna slava izravno ne opire istini, čini se da ni pretvaranje ili licemjerje.
Naprotiv, svako je pretvaranje neka laž, kako je rečeno. A laž se izravno opire istini. Dakle, i pretvaranje ili licemjerje.
Odgovaram: prema Filozofu u X. Metaphys., oprečnost je protivljenje prema obliku, po kojemu naime stvar ima vrstu. I stoga treba reći da se pretvaranje ili licemjerje može opirati nekoj kreposti dvostruko: na jedan način izravno, a na drugi način neizravno. Izravno pak njegovo protivljenje ili oprečnost valja promatrati prema samoj vrsti čina, koja se uzima prema vlastitu objektu. Odatle, budući da je licemjerje neko pretvaranje kojim se netko pretvara da ima osobu koju nema, kako je rečeno, dosljedno slijedi da se izravno opire istini, „po kojoj se netko pokazuje takvim životom i govorom kakav jest“, kako se kaže u IV. Ethic. Neizravno pak protivljenje ili oprečnost licemjerja može se promatrati prema bilo kojem akcidentu, recimo prema nekoj dalekoj svrsi, ili prema nekom oruđu čina, ili ma čemu drugom takvom.
Odgovor na 1. prigovor: licemjer pretvarajući neku krepost uzima je kao svrhu ne doduše prema postojanju, kao da je želi imati; nego prema prividu, kao da želi izgledati da je ima. Iz toga nema da se opire onoj kreposti, nego da se opire istini, ukoliko želi prevariti ljude u pogledu one kreposti. Djela pak one kreposti ne uzima kao po sebi namjeravana, nego oruđno, kao znakove one kreposti. Zato iz toga nema izravno protivljenje onoj kreposti.
Odgovor na 2. prigovor: kao što je gore rečeno, razboritosti se izravno protivi lukavština, kojoj pripada pronaći neke prividne a nepostojeće putove za postizanje nauma. Izvršenje pak lukavštine biva u pravom smislu po prijevari u riječima, a po varki u djelima. I kako se lukavština odnosi prema razboritosti, tako prijevara i varka prema jednostavnosti. Prijevara se pak ili varka ponajprije usmjerava na varanje, a katkada sekundarno na škođenje. Odatle jednostavnosti pripada izravno čuvati se od prijevare. I prema tome, kako je gore rečeno, krepost je jednostavnosti ista s krepošću istine, ali se razlikuje samo po pojmu, jer se istina kaže prema tome što se znakovi slažu s označenim, a jednostavnost se kaže prema tome što ne teži u različito, da naime unutra jedno namjerava, a izvana drugo pretvara.
Odgovor na 3. prigovor: dobitak ili slava daleka je svrha prijetvornika, kao i lažljivca. Zato iz te svrhe ne zadobiva vrstu, nego iz bliže svrhe, a to je pokazati se drukčijim nego što jest. Odatle se katkada događa da netko o sebi izmišlja velike stvari, ne radi ičega drugoga, nego iz same požude za pretvaranjem, kako Filozof kaže u IV. Ethic., i kako je također gore rečeno o laži.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.