II-II, q. 101, a. 3
Je li pobožnost posebna krepost
Prigovor 1. Čini se da pobožnost nije posebna krepost, različita od drugih. Naime, iskazivanje službe i štovanja nekima proizlazi iz ljubavi. No to pripada pobožnosti. Dakle, pobožnost nije krepost različita od ljubavi.
Prigovor 2. Nadalje, iskazivanje štovanja Bogu vlastito je bogoštovlju. No i pobožnost iskazuje štovanje Bogu, kako Augustin kaže u X De Civ. Dei. Dakle, pobožnost se ne razlikuje od bogoštovlja.
Prigovor 3. Nadalje, pobožnost koja iskazuje štovanje i dužnost domovini čini se da je isto što i zakonska pravednost, koja se odnosi na zajedničko dobro. No zakonska pravednost je opća krepost, kako je jasno po Filozofu u V. Ethic. Dakle, pobožnost nije posebna krepost.
Naprotiv, Tulije je postavlja kao dio pravednosti.
Odgovaram: treba reći da je neka krepost posebna po tome što se odnosi na neki objekt prema nekom posebnom vidu. Budući pak da poimanju pravednosti pripada da drugome vrati dug, ondje gdje se nalazi poseban vid duga prema nekoj osobi, ondje je posebna krepost. A nekome se nešto posebno duguje jer je on srodno počelo koje proizvodi u bitak i upravlja. Na to se pak počelo odnosi pobožnost, ukoliko roditeljima i domovini, te onima koji su na to usmjereni, iskazuje dužnost i štovanje. I zato je pobožnost posebna krepost.
Odgovor na 1. prigovor: kao što je bogoštovlje svojevrsno očitovanje vjere, nade i ljubavi, kojima se čovjek iskonski usmjeruje prema Bogu; tako je i pobožnost svojevrsno očitovanje ljubavi koju netko ima prema roditeljima i domovini.
Odgovor na 2. prigovor: Bog je na daleko izvrsniji način počelo bitka i upravljanja nego otac ili domovina. I zato je bogoštovlje, koje iskazuje štovanje Bogu, druga krepost od pobožnosti, koja iskazuje štovanje roditeljima i domovini. No ono što pripada stvorenjima prenosi se na Boga po nekoj izvrsnosti i uzročnosti, kako Dionizije kaže u knjizi De div. nom. Stoga se po izvrsnosti pobožnost naziva štovanjem Boga, kao što se i Bog na izvrstan način naziva našim Ocem.
Odgovor na 3. prigovor: pobožnost se proteže na domovinu ukoliko nam je ona svojevrsno počelo bitka, dok se zakonska pravednost odnosi na dobro domovine ukoliko je ono zajedničko dobro. I zato zakonska pravednost više ima to da bude opća krepost nego pobožnost.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.