Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 96, a. 2

Je li gospodario svakim stvorenjem

Prigovor 1. Čini se da čovjek ne bi imao gospodstvo nad svim ostalim stvorenjima. Naime, anđeo je po naravi veće moći nego čovjek. Ali, kako kaže Augustin u III. knjizi De Trin., „tjelesna tvar ne bi se pokorila na mig čak ni svetim anđelima“. Dakle, još mnogo manje čovjeku u stanju nevinosti.

Prigovor 2. Nadalje, u biljkama od duševnih moći nema ničega osim hranidbene, rasteće i rodne. A one nisu rođene da slušaju razum, kako se vidi u jednom te istom čovjeku. Dakle, budući da gospodstvo pristaje čovjeku prema razumu, čini se da čovjek u stanju nevinosti ne bi gospodario biljkama.

Prigovor 3. Nadalje, tko god gospodari nekom stvari, može tu stvar promijeniti. Ali čovjek ne bi mogao promijeniti tijek nebeskih tijela, jer to pripada samome Bogu, kako kaže Dionizije u poslanici Polikarpu. Dakle, nije njima gospodario.

Naprotiv, kaže se u Post 1 o čovjeku: „neka vlada nad svim stvorenjem“.

Odgovaram: u čovjeku je na neki način sve, i stoga na način na koji gospodari onim što je u njemu samome, na taj mu način pristaje gospodariti drugima. U čovjeku se pak mogu razmotriti četiri stvari, naime: razum, po kojem se podudara s anđelima; osjetne moći, po kojima se podudara sa životinjama; naravne moći, po kojima se podudara s biljkama; i samo tijelo, po kojem se podudara s neživim stvarima. Razum pak u čovjeku ima položaj onoga koji vlada, a ne onoga koji je podvrgnut gospodstvu. Stoga čovjek nije gospodario anđelima u prvotnom stanju; a to što se kaže svakom stvorenju, razumijeva se onom koje nije na sliku Božju. Osjetnim pak moćima, poput srdite i požudne, koje na neki način slušaju razum, duša gospodari zapovijedajući. Stoga je i u stanju nevinosti drugim životinjama gospodarila zapovijeđu. Naravnim pak moćima i samome tijelu čovjek gospodari doista ne zapovijedajući, nego rabeći. I tako je također čovjek u stanju nevinosti gospodario biljkama i neživim stvarima, ne po zapovijedi ili preinačenju, nego služeći se bez zapreke njihovom pomoću.

Odgovor na prigovore: i po tome je jasan odgovor na prigovore.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.