I, q. 90, a. 4
Je li načinjena prije tijela
Prigovor 1. Čini se da je ljudska duša bila proizvedena prije tijela. Djelo naime stvaranja prethodilo je djelu razlikovanja i uresa, kako je gore utvrđeno. No duša je u bitak privedena stvaranjem; tijelo je pak načinjeno na svršetku uresa. Dakle je čovjekova duša proizvedena prije tijela.
Prigovor 2. Nadalje, razumna se duša više slaže s anđelima nego s nerazumnim životinjama. No anđeli su stvoreni prije tijelâ, ili odmah u početku s tjelesnom tvari; čovjekovo je pak tijelo oblikovano šestoga dana, kada su i nerazumne životinje proizvedene. Dakle je čovjekova duša stvorena prije tijela.
Prigovor 3. Nadalje, svrha je razmjerna početku. No duša na svršetku ostaje poslije tijela. Dakle je i u početku bila stvorena prije tijela.
Naprotiv, vlastiti čin biva u vlastitoj mogućnosti. Budući dakle da je duša vlastiti čin tijela, duša je proizvedena u tijelu.
Odgovaram: Origen je postavio da ne samo duša prvoga čovjeka, nego duše svih ljudi prije tijelâ stvorene su zajedno s anđelima; stoga što je vjerovao da su sve duhovne supstancije, kako duše tako i anđeli, jednake prema stanju svoje naravi, a da se razlikuju samo po zasluzi; tako da su neke od njih vezane uz tijela, a to su duše ljudi ili nebeskih tijela; neke pak u svojoj čistoći, prema različitim redovima, ostaju. O tom smo mišljenju gore već govorili, pa neka se zasad ostavi po strani. Augustin pak u VII Super Gen. ad litt. veli da je duša prvoga čovjeka prije tijela stvorena s anđelima, zbog drugoga razloga. Zato naime što postavlja da čovjekovo tijelo u onim djelima šest dana nije bilo proizvedeno u činu, nego samo prema uzročnim razlozima, što se ne može reći o duši; jer niti je iz neke već postojeće tjelesne ili duhovne tvari bila načinjena, niti se iz neke stvorene moći mogla proizvesti. I stoga se čini da je sama duša u djelima šest dana, u kojima je sve načinjeno, bila stvorena zajedno s anđelima; i da je poslije vlastitom voljom bila nagnuta k upravljanju tijelom. Ali to ne veli tvrdeći, kako njegove riječi pokazuju. Veli naime: „Neka se vjeruje, ako nijedan autoritet Pisama ili razlog istine ne proturječi, da je čovjek tako načinjen šestoga dana da je čovjekova tijela uzročni razlog bio u elementima svijeta, a sama je duša već bila stvorena“. To bi se pak svakako moglo podnositi prema onima koji postavljaju da duša ima po sebi vrstu i potpunu narav, te da se ne sjedinjuje s tijelom kao oblik, nego samo radi njegova upravljanja. Ako se pak duša sjedinjuje s tijelom kao oblik, i po naravi je dio ljudske naravi, to posve ne može biti. Bjelodano je naime da je Bog prve stvari uspostavio u savršenom stanju njihove naravi, prema onome što je vrsta svake pojedine stvari zahtijevala. Duša pak, budući da je dio ljudske naravi, nema naravno savršenstvo osim ukoliko je sjedinjena s tijelom. Stoga ne bi bilo prikladno da se duša stvori bez tijela. Zastupajući dakle Augustinovo mišljenje o djelima šest dana, moći će se reći da je ljudska duša prethodila u djelima šest dana prema stanovitoj sličnosti roda, ukoliko se slaže s anđelima u razumskoj naravi; sama je pak bila stvorena zajedno s tijelom. Prema drugim pak svetim ocima, kako duša tako i tijelo prvoga čovjeka proizvedeni su u djelima šest dana.
Odgovor na 1. prigovor: kad bi narav duše imala cjelovitu vrstu, tako da bi se po sebi stvarala, taj bi razlog vrijedio, da se po sebi u početku stvori. Ali budući da je po naravi oblik tijela, nije se imala odvojeno stvarati, nego se trebala stvoriti u tijelu.
Odgovor na 2. prigovor: i slično treba reći na drugi prigovor. Naime duša, kad bi po sebi imala vrstu, više bi se slagala s anđelima. Ali ukoliko je oblik tijela, pripada rodu životinja, kao formalno načelo.
Odgovor na 3. prigovor: to da duša ostaje poslije tijela, događa se po nedostatku tijela, što je smrt. Taj pak nedostatak u početku stvaranja duše nije trebao postojati.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.