I, q. 70, a. 2
O svrsi njihove proizvodnje
Prigovor 1. Čini se da se neprikladno opisuje uzrok proizvodnje svjetlila. Veli se naime u Jr 10: „Od znakova neba ne strahujte, kojih se boje narodi“. Nisu dakle svjetlila načinjena za znakove.
Prigovor 2. Nadalje, znak se dijeli nasuprot uzroku. No svjetlila su uzrok onoga što se ovdje događa. Dakle, nisu znakovi.
Prigovor 3. Nadalje, razlikovanje vremenâ i danâ započelo je od prvoga dana. Nisu dakle svjetlila načinjena za vremena i dane i godine, to jest za njihovo razlikovanje.
Prigovor 4. Nadalje, ništa ne biva radi onoga što je manje vrijedno od njega, jer je svrha bolja od onoga što vodi k svrsi. No svjetlila su bolja nego zemlja. Nisu dakle načinjena da svijetle zemlji.
Prigovor 5. Nadalje, mjesec ne vlada noću kada je mlađak. Vjerojatno je pak da je mjesec načinjen kao mlađak, jer tako ljudi počinju računati. Dakle, mjesec nije načinjen da vlada noću.
Naprotiv, za suprotno dostaje autoritet Pisma.
Odgovaram: kako je gore rečeno, za neko se tjelesno stvorenje može reći da je načinjeno ili radi vlastitoga čina, ili radi drugoga stvorenja, ili radi čitavoga svemira, ili radi slave Božje. No Mojsije je, kako bi narod odvratio od idolopoklonstva, dotaknuo samo onaj uzrok prema kojemu su načinjena za korist ljudima. Stoga se veli u Pnz 4: „Da ne bi, podigavši oči prema nebu, vidio sunce i mjesec i sve zvijezde nebeske, pa zaveden zabludom poklonio im se i služio im, koje stvori Gospodin Bog na službu svim narodima“. Tu pak službu na početku Knjige Postanka razlaže kroz tri stvari. Prvo naime ljudima od svjetlila dolazi korist s obzirom na vid, koji usmjeruje u poslovima i nadasve je koristan za spoznavanje stvari. I s obzirom na to veli: „da svijetle na svodu i rasvjetljuju zemlju“. Drugo, s obzirom na izmjene vremenâ, kojima se i zasićenost uklanja i zdravlje čuva, i ono što je nužno za hranu nastaje, čega ne bi bilo kad bi uvijek bilo ili ljeto ili zima. I s obzirom na to veli: „da budu za vremena i dane i godine“. Treće, s obzirom na prikladnost poslova i radova, ukoliko se po nebeskim svjetlilima prima označavanje kišnoga ili vedroga vremena, koja su pogodna za različite poslove. I s obzirom na to veli: „da budu za znakove“.
Odgovor na 1. prigovor: svjetlila su za znakove tjelesnih preinaka, a ne onoga što ovisi o slobodnoj volji.
Odgovor na 2. prigovor: po osjetilnom se uzroku katkad vodimo k spoznaji skrivenoga učinka, kao i obrnuto. Stoga ništa ne priječi da osjetilni uzrok bude znak. Zato je ipak radije rekao „znakovi“ nego „uzroci“, kako bi uklonio prigodu za idolopoklonstvo.
Odgovor na 3. prigovor: prvoga je dana načinjeno opće razlikovanje vremena po danu i noći, prema dnevnome kretanju, koje je zajedničko čitavome nebu; za koje se može razumjeti da je započelo prvoga dana. No posebna razlikovanja danâ i vremenâ, prema tome kako je jedan dan topliji od drugoga dana, jedno doba od drugoga doba, i godina od godine, bivaju prema posebnim kretanjima zvijezda; za koja se može razumjeti da su započela četvrtoga dana.
Odgovor na 4. prigovor: u rasvjetljivanju zemlje razumijeva se korist čovjeka, koji se prema duši pretpostavlja tijelima svjetlila. Ništa ipak ne priječi reći da je dostojnije stvorenje načinjeno radi nižega, ne prema onome kako se u sebi promatra, nego prema tome kako se usmjeruje na cjelovitost svemira.
Odgovor na 5. prigovor: mjesec, kada je uštap, izlazi uvečer i zalazi ujutro, i tako vlada noću. I posve je vjerojatno da je mjesec načinjen kao uštap; kao što su i biljke načinjene u svojemu savršenstvu, donoseći sjeme, i slično životinje i čovjek. Premda se naime naravnim tijekom od nesavršenoga dolazi do savršenoga, jednostavno je ipak savršeno prije nesavršenoga. Augustin ipak to ne tvrdi, jer veli da nije neprikladno to što je Bog načinio nesavršene stvari, koje je poslije sam usavršio.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.