Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 59, a. 2

Je li anđelova volja sama njihova narav, ili također sam njihov razum

Prigovor 1. Čini se da se u anđelima volja ne razlikuje od razuma i naravi. Anđeo je naime jednostavniji nego naravno tijelo. No naravno se tijelo po svojemu obliku naginje prema svojoj svrsi, koja je njegovo dobro. Dakle, mnogo više anđeo. Anđelov je pak oblik ili sama narav u kojoj opstoji, ili vrsta koja je u njegovu razumu. Dakle, anđeo se naginje prema dobru po svojoj naravi i po razumskoj vrsti. Ovo pak nagnuće prema dobru pripada volji. Volja dakle anđela nije ništa drugo nego njegova narav ili razum.

Prigovor 2. Nadalje, objekt je razuma istinito, a volje dobro. No dobro i istinito ne razlikuju se stvarno, nego samo pojmovno. Dakle, volja i razum ne razlikuju se stvarno.

Prigovor 3. Nadalje, razlikovanje zajedničkoga i vlastitoga ne čini moći različitima, jer je ista vidna moć za boju i bjelinu. No čini se da se dobro i istinito odnose kao zajedničko i vlastito, jer je istinito neko dobro, naime razuma. Dakle, volja, čiji je objekt dobro, ne razlikuje se od razuma, čiji je objekt istinito.

Naprotiv, volja je u anđelima samo za dobra. Razum je pak za dobra i zla, jer spoznaju i jedno i drugo. Dakle, volja je u anđelima nešto drugo nego njegov razum.

Odgovaram: volja je u anđelima neka krepost ili moć, koja nije ni sama njihova narav, niti njihov razum. A da nije njihova narav, očito je iz toga što se narav ili bit neke stvari obuhvaća unutar same stvari; što god se dakle proteže na ono što je izvan stvari, nije bit stvari. Stoga vidimo u naravnim tijelima da nagnuće koje je prema bitku stvari nije po nečemu što je nadodano biti; nego po tvari, koja teži za bitkom prije nego što ga ima, i po obliku, koji drži stvar u bitku nakon što je postala. Ali nagnuće prema nečemu izvanjskome biva po nečemu što je nadodano biti, kao što je nagnuće prema mjestu po težini ili lakoći, a nagnuće prema tome da načini sebi slično biva po djelatnim svojstvima. Volja pak ima nagnuće prema dobru po naravi. Stoga je samo ondje isto bit i volja gdje se dobro potpuno sadrži u biti onoga koji hoće; naime u Bogu, koji ništa ne hoće izvan sebe osim zbog svoje dobrote. Što se ni o jednome stvorenju ne može reći; budući da je beskonačno dobro izvan biti bilo kojega stvorenja. Stoga ni volja anđela, niti drugoga stvorenja, ne može biti isto što i njegova bit. Slično tome ne može biti isto što i razum anđela ili čovjeka. Jer spoznaja biva po tome što je spoznato u onome koji spoznaje; stoga se po tome njegov razum proteže na ono što je izvan njega, ukoliko je ono što je izvan njega po biti rođeno da na neki način bude u njemu. Volja se pak proteže na ono što je izvan nje, ukoliko nekim nagnućem na neki način teži prema vanjskoj stvari. Druge je pak moći to da nešto ima u sebi ono što je izvan njega, a druge da ono teži prema vanjskoj stvari. I stoga je nužno da u svakom stvorenju bude različito razum i volja. Ne pak u Bogu, koji u samome sebi ima i opće biće i opće dobro. Stoga je i volja i razum njegova bit.

Odgovor na 1. prigovor: naravno se tijelo po supstancijalnom obliku naginje prema svojemu bitku, no prema onome što je izvanjsko naginje se po nečemu dodanome, kako je rečeno.

Odgovor na 2. prigovor: moći se ne razlikuju prema materijalnom razlikovanju objekata, nego prema formalnom razlikovanju, koje se promatra prema pojmu objekta. I stoga je različitost prema pojmu dobra i istinitoga dostatna za različitost razuma i volje.

Odgovor na 3. prigovor: budući da su dobro i istinito stvarno istovjetni, odatle je da i razum spoznaje dobro pod vidom istinitoga, i volja teži za istinitim pod vidom dobra. No ipak je različitost pojmova dostatna za razlikovanje moći, kako je rečeno.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.