I, q. 58, a. 6
Može li se anđeoska spoznaja nazivati jutarnjom i večernjom
Prigovor 1. Čini se da u anđelima nema ni večernje ni jutarnje spoznaje. Večer naime i jutro imaju primjesu tmina. No u spoznaji anđela nema nikakve tmine; budući da ondje nema zablude ili neistinitosti. Dakle, spoznaja se anđela ne treba nazivati jutarnjom ili večernjom.
Prigovor 2. Nadalje, između večeri i jutra pada noć; a između jutra i večeri pada podne. Ako dakle u anđelima pada jutarnja i večernja spoznaja, jednakim se razlogom čini da bi u njima trebala biti podnevna i noćna spoznaja.
Prigovor 3. Nadalje, spoznaja se razlikuje prema razlici spoznatih stvari, odakle u III. De anima Filozof veli da se „znanosti dijele onako kako i stvari“. No trostruk je bitak stvari, naime u Riječi, u vlastitoj naravi i u anđeoskoj inteligenciji, kako Augustin veli, u II. knjizi De Genesi ad litteram. Dakle, ako se u anđelima postavlja jutarnja i večernja spoznaja zbog bitka stvari u Riječi i u vlastitoj naravi; treba se u njima postaviti i treća spoznaja, zbog bitka stvari u anđeoskoj inteligenciji.
Naprotiv, Augustin, u IV. knjizi De Genesi ad litteram i u XI. knjizi De civitate Dei, razlikuje spoznaju anđelâ na jutarnju i večernju.
Odgovaram: to što se govori o jutarnjoj i večernjoj spoznaji u anđelima uveo je Augustin, koji želi da se šest dana u kojima se čita da je Bog sve stvorio, u Post 1, ne razumiju kao ovi uobičajeni dani koji se odvijaju ophodom sunca, budući da se čita kako je sunce stvoreno četvrtoga dana; nego kao jedan dan, naime anđeoska spoznaja predočena u šest rodova stvari. Kao što je pak u uobičajenom danu jutro početak dana, a večer svršetak, tako se spoznaja samoga iskonskoga bitka stvari naziva jutarnjom spoznajom, i ta je prema tome kako su stvari u Riječi. Spoznaja pak samoga bitka stvorene stvari prema tome kako stoji u vlastitoj naravi naziva se večernjom spoznajom, jer bitak stvari istječe iz Riječi kao iz nekoga iskonskoga načela, i to istjecanje svršava na bitku stvari koji imaju u vlastitoj naravi.
Odgovor na 1. prigovor: večer i jutro ne uzimaju se u anđeoskoj spoznaji prema sličnosti s primjesom tmina; nego prema sličnosti početka i svršetka. Ili treba reći da ništa ne priječi, kako veli Augustin u IV. knjizi De Genesi ad litteram, da se nešto u usporedbi s jednim naziva svjetlo, a u usporedbi s drugim naziva tama. Kao što se život vjernikâ i pravednikâ, u usporedbi s bezbožnicima, naziva svjetlo, prema onome u Ef 5: „Nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu“; koji se ipak život vjernikâ, u usporedbi sa životom slave, naziva tamnim, prema onome u 2 Pt 1: „Imate proročku riječ, i dobro činite što pazite na nju kao na svjetiljku što svijetli na mračnome mjestu“. Tako je dakle spoznaja anđela kojom spoznaje stvari u vlastitoj naravi dan u usporedbi s neznanjem ili zabludom, ali je mračna u usporedbi s gledanjem Riječi.
Odgovor na 2. prigovor: jutarnja i večernja spoznaja pripadaju danu, to jest prosvijetljenim anđelima, koji su odijeljeni od tmina, to jest od zlih anđela. Dobri pak anđeli, spoznajući stvorenje, ne zadržavaju se na njemu, što bi značilo pomrčati i postati noć; nego to isto usmjeruju na hvalu Bogu, u kojemu kao u načelu sve spoznaju. I stoga se nakon večeri ne stavlja noć, nego jutro, tako da jutro bude svršetak prethodnoga dana i početak sljedećega, ukoliko anđeli spoznaju prethodnoga djela usmjeruju na hvalu Bogu. Podne se pak obuhvaća pod imenom dana, kao sredina između dviju krajnosti. Ili se podne može odnositi na spoznaju samoga Boga, koji nema početka ni svršetka.
Odgovor na 3. prigovor: i sami su anđeli stvorenja. Stoga se bitak stvari u anđeoskoj inteligenciji obuhvaća pod večernjom spoznajom, kao i bitak stvari u vlastitoj naravi.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.