Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 58, a. 7

Jesu li jutarnja i večernja spoznaja ista spoznaja ili različite

Prigovor 1. Čini se da je jedna večernja i jutarnja spoznaja. Veli se naime u Post 1: „I bi večer i bi jutro, dan prvi“. No pod danom se razumijeva anđeoska spoznaja, kako veli Augustin. Dakle, jedna je i ista jutarnja i večernja spoznaja u anđelima.

Prigovor 2. Nadalje, nemoguće je da jedna moć istodobno ima dvije radnje. No anđeli su uvijek u činu jutarnje spoznaje, jer uvijek gledaju Boga i stvari u Bogu, prema onome u Mt 18: „Anđeli njihovi uvijek gledaju lice Oca mojega“ i tako dalje. Dakle, ako bi večernja spoznaja bila različita od jutarnje, anđeo nikako ne bi mogao biti u činu večernje spoznaje.

Prigovor 3. Nadalje, apostol veli, u 1 Kor 13: „Kada dođe ono savršeno, ukinut će se ono djelomično“. No ako je večernja spoznaja različita od jutarnje, uspoređuje se s njom kao nesavršeno sa savršenim. Dakle, večernja spoznaja neće moći postojati istodobno s jutarnjom.

Naprotiv, veli Augustin, u IV. knjizi De Genesi ad litteram: „Mnogo se razlikuje spoznaja bilo koje stvari u Riječi Božjoj i spoznaja njezina u njezinoj naravi, tako da ono s pravom pripada danu, a ovo večeri“.

Odgovaram: kako je rečeno, večernjom se spoznajom naziva ona kojom anđeli spoznaju stvari u vlastitoj naravi. Što se ne može tako razumjeti kao da spoznaju primaju iz vlastite naravi stvari, tako da ovaj prijedlog „u“ označuje odnos načela, jer anđeli ne primaju spoznaju od stvari, kako je gore navedeno. Preostaje dakle da se to što se veli „u vlastitoj naravi“ uzme prema razlogu spoznatoga, ukoliko je podložno spoznaji; tako naime da se večernja spoznaja u anđelima veli prema tome što spoznaju bitak stvari koji stvari imaju u vlastitoj naravi. Koji doista spoznaju po dvostrukom sredstvu, naime po urođenim vrstama i po razlozima stvari koji postoje u Riječi. Gledajući naime Riječ, ne spoznaju samo onaj bitak stvari koji imaju u Riječi, nego onaj bitak koji imaju u vlastitoj naravi; kao što Bog po tome što gleda sebe, spoznaje bitak stvari koji imaju u vlastitoj naravi. Ako se dakle večernja spoznaja naziva prema tome što spoznaju bitak stvari koji imaju u vlastitoj naravi, gledajući Riječ; tako je jedna te ista prema biti večernja i jutarnja spoznaja, razlikujući se samo prema spoznatim stvarima. Ako se pak večernja spoznaja naziva prema tome što anđeli spoznaju bitak stvari koji imaju u vlastitoj naravi po urođenim oblicima; tako je večernja spoznaja različita od jutarnje. I čini se da Augustin tako razumijeva, kada jednu postavlja nesavršenom s obzirom na drugu.

Odgovor na 1. prigovor: kao što se broj od šest dana, prema Augustinovu shvaćanju, uzima prema šest rodova stvari koje anđeli spoznaju; tako se jedinstvo dana uzima prema jedinstvu spoznate stvari, koja se ipak može spoznati različitim spoznajama.

Odgovor na 2. prigovor: dvije radnje jedne moći mogu biti istodobno, od kojih se jedna usmjeruje na drugu; kako je očito kada volja istodobno hoće i svrhu i ono što vodi k svrsi, a razum istodobno razumijeva načela i zaključke po načelima, kada je već stekao znanje. Večernja se pak spoznaja u anđelima usmjeruje na jutarnju, kako veli Augustin. Stoga ništa ne priječi da obje budu istodobno u anđelima.

Odgovor na 3. prigovor: dolaskom savršenoga dokida se nesavršeno koje mu je oprečno, kao što se vjera, koja je o onome što se ne vidi, dokida dolaskom gledanja. No nesavršenost večernje spoznaje nije oprečna savršenosti jutarnje. To naime što se nešto spoznaje u sebi samome, nije oprečno tome što se spoznaje u svojemu uzroku. Niti opet to što se nešto spoznaje po dvama sredstvima, od kojih je jedno savršenije a drugo nesavršenije, ima u sebi išta proturječno, kao što za isti zaključak možemo imati i dokazno i dijalektičko sredstvo. I slično tome istu stvar anđeo može znati po nestvorenoj Riječi i po urođenoj vrsti.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.