Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 58, a. 2

Može li anđeo istodobno razumijevati mnoge stvari

Prigovor 1. Čini se da anđeo ne može istodobno mnoge stvari razumijevati. Veli naime Filozof, u II. knjizi Topic., da „biva da se mnogo zna, ali samo jedno razumijeva“.

Prigovor 2. Nadalje, ništa se ne razumijeva osim ukoliko se razum oblikuje po razumskoj vrsti, kao što se tijelo oblikuje po liku. No jedno tijelo ne može biti oblikovano različitim likovima. Dakle, jedan razum ne može istodobno razumijevati različite razumske predmete.

Prigovor 3. Nadalje, razumijevati je neko gibanje. Nijedno pak gibanje ne svršava na različitim granicama. Dakle, ne događa se da se istodobno mnoge stvari razumijevaju.

Naprotiv, Augustin veli, u IV. knjizi De Genesi ad litteram: „Duhovna moć anđeoskoga uma sve što hoće vrlo lako ujedno obuhvaća“.

Odgovaram: kao što se za jedinstvo gibanja traži jedinstvo cilja, tako se za jedinstvo radnje traži jedinstvo objekta. No događa se da se neke stvari uzimaju kao mnoge, i kao jedno; kao dijelovi neke cjeline. Ako se naime svaki uzme po sebi, mnogi su, pa se stoga ne uzimaju jednom radnjom, niti istodobno, po osjetilu i razumu. Na drugi način uzimaju se ukoliko su jedno u cjelini, i tako se istodobno i jednom radnjom spoznaju kako po osjetilu tako i po razumu, dok se razmatra cijela protežnost, kako se veli u III. De anima. I tako također naš razum istodobno razumijeva subjekt i predikat, ukoliko su dijelovi jedne tvrdnje; i dvije uspoređene stvari, ukoliko se slažu u jednoj usporedbi. Iz čega je bjelodano da se mnoge stvari, ukoliko su odijeljene, ne mogu istodobno razumijevati; nego ukoliko se sjedinjuju u jednom razumskom predmetu, tako se istodobno razumijevaju. Svaka je pak stvar razumljiva u činu ukoliko je njezina sličnost u razumu. Sve dakle što se može spoznati po jednoj razumskoj vrsti, spoznaje se kao jedan razumski predmet; i stoga se istodobno spoznaje. A ono što se spoznaje po različitim razumskim vrstama, shvaća se kao različiti razumski predmeti. Anđeli dakle onom spoznajom kojom spoznaju stvari po Riječi, sve spoznaju po jednoj razumskoj vrsti, a to je božanska bit. I stoga s obzirom na takvu spoznaju, sve spoznaju istodobno, kao što ni u domovini „neće biti promjenjive naše misli, prelazeći i vraćajući se s jednih na druge, nego ćemo sve naše znanje vidjeti istodobno jednim pogledom“, kako Augustin veli u XV. knjizi De Trinitate. Onom pak spoznajom kojom poznaju stvari po urođenim vrstama, sve ono mogu istodobno razumjeti što se spoznaje jednom vrstom; ali ne ono što se spoznaje različitima.

Odgovor na 1. prigovor: razumijevati mnoge stvari kao jedno, na neki je način razumijevati jedno.

Odgovor na 2. prigovor: razum se oblikuje po razumskoj vrsti koju ima kod sebe. I stoga može jednom razumskom vrstom istodobno motriti mnoge razumske objekte, kao što se jedno tijelo po jednom liku može istodobno upodobiti mnogim tijelima.

Odgovor na 3. prigovor: kao na prvi.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.