Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 58, a. 1

Je li anđelov razum katkad u mogućnosti, a katkad u činu

Prigovor 1. Čini se da je anđelov razum katkad u mogućnosti. Gibanje je naime čin onoga što postoji u mogućnosti, kako se veli u III. Physic. No anđeoski se umovi razumijevajući gibaju, kako veli Dionizije, u 4. poglavlju De divinis nominibus. Dakle, anđeoski su umovi katkad u mogućnosti.

Prigovor 2. Nadalje, budući da je želja usmjerena na stvar koju se nema, a koju je ipak moguće imati, tko god želi nešto razumjeti, u mogućnosti je prema tome. No u 1 Pt 1 veli se: „u što anđeli žele zaviriti“. Dakle, razum anđela katkad je u mogućnosti.

Prigovor 3. Nadalje, u knjizi De causis veli se da inteligencija razumijeva prema načinu svoje supstancije. No anđelova supstancija ima u sebi pomiješano nešto od mogućnosti. Dakle, katkad razumijeva u mogućnosti.

Naprotiv, Augustin kaže, u II. knjizi De Genesi ad litteram, da „anđeli, otkako su stvoreni, samom vječnošću Riječi uživaju u svetom i pobožnom motrenju“. No razum koji motri nije u mogućnosti, nego u činu. Dakle, razum anđela nije u mogućnosti.

Odgovaram: kako veli Filozof, u III. De anima i u VIII. Physic., razum je na dva načina u mogućnosti: na jedan način kao prije učenja ili pronalaženja, to jest prije nego što ima habitus znanja; na drugi način veli se da je u mogućnosti kao kad već ima habitus znanja, ali ne razmatra. Na prvi dakle način, razum anđela nikada nije u mogućnosti s obzirom na ono na što se njegova naravna spoznaja može protegnuti. Kao što naime viša tijela, to jest nebeska, nemaju mogućnost prema bitku koja ne bi bila dovršena činom; tako nebeski razumi, to jest anđeli, nemaju nikakvu razumsku mogućnost koja ne bi bila potpuno dovršena razumskim vrstama koje su im sunaravne. Ali u pogledu onoga što im biva božanski objavljeno, ništa ne priječi da njihovi razumi budu u mogućnosti, jer su tako i nebeska tijela katkad u mogućnosti da budu obasjana od sunca. Na drugi pak način, razum anđela može biti u mogućnosti prema onome što spoznaje naravnom spoznajom, jer ne razmatra uvijek u činu sve ono što naravnom spoznajom spoznaje. No prema spoznaji Riječi i onoga što u Riječi gleda nikada nije u mogućnosti na ovaj način, jer uvijek u činu motri Riječ i ono što u Riječi gleda. U tom naime gledanju stoji njihovo blaženstvo, a blaženstvo ne stoji u habitusu, nego u činu, kako veli Filozof, u I. Ethic.

Odgovor na 1. prigovor: gibanje se ondje ne uzima ukoliko je čin nesavršenoga, to jest onoga što postoji u mogućnosti; nego ukoliko je čin savršenoga, to jest onoga što postoji u činu. Tako se naime razumijevanje i osjećanje nazivaju gibanjima, kako se veli u III. De anima.

Odgovor na 2. prigovor: ta želja anđelâ ne isključuje željenu stvar, nego njezino zasićenje. Ili se veli da žele Božje viđenje s obzirom na nove objave koje primaju od Boga prema prikladnosti poslova.

Odgovor na 3. prigovor: u anđelovoj supstanciji nema nikakve mogućnosti koja bi bila lišena čina. I slično tome, niti je anđelov razum tako u mogućnosti da bi bio bez čina.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.