I, q. 57, a. 3
Spoznaju li buduće stvari
Prigovor 1. Čini se da anđeli spoznaju buduće stvari. Anđeli su naime moćniji u spoznavanju negoli ljudi. No neki ljudi spoznaju mnoge buduće stvari. Dakle, još mnogo snažnije anđeli.
Prigovor 2. Nadalje, sadašnjost i budućnost jesu razlike vremena. Ali anđelov je razum iznad vremena, inteligencija se naime izjednačuje s vječnošću, to jest s vjekovitošću, kako se kaže u knjizi De causis. Dakle, što se tiče anđelova razuma, ne razlikuju se prošlost i budućnost; nego podjednako spoznaje oboje.
Prigovor 3. Nadalje, anđeo ne spoznaje po likovima preuzetima od stvarî, nego po urođenim općim likovima. Ali opći se likovi jednako odnose prema sadašnjosti, prošlosti i budućnosti. Dakle, čini se da anđeli podjednako spoznaju prošla, sadašnja i buduća bića.
Prigovor 4. Nadalje, kao što se za nešto kaže da je udaljeno prema vremenu, tako i prema mjestu. Ali anđeli spoznaju prostorno udaljene stvari. Dakle, također spoznaju stvari udaljene prema budućemu vremenu.
Naprotiv, ono što je vlastiti znak božanstva ne pristoji anđelima. Ali spoznavati buduće stvari jest vlastiti znak božanstva; prema onome iz Iz 41: „Navijestite što će doći u budućnosti, pa ćemo znati da ste vi bogovi“. Dakle, anđeli ne spoznaju buduće stvari.
Odgovaram: buduća se stvar može spoznati na dva načina. Na jedan način u svojemu uzroku. I tako se buduće stvari koje po nužnosti proizlaze iz svojih uzroka spoznaju pouzdanim znanjem, kao to da će sunce sutra izaći. One pak koje iz svojih uzroka proizlaze u većini slučajeva spoznaju se ne po pouzdanosti, nego po naslućivanju; kao što liječnik unaprijed spoznaje zdravlje bolesnika. I taj način spoznavanja budućih stvari prisutan je anđelima; i to utoliko više negoli nama ukoliko dublje i općenitije i savršenije spoznaju uzroke stvarî; kao što liječnici koji oštroumnije vide uzroke bolje daju prognozu o budućemu stanju bolesti. One pak koje iz svojih uzroka proizlaze u manjini slučajeva posve su nepoznate, kao slučajne i nepredviđene stvari. Na drugi se način spoznaju buduće stvari u samima sebi. I tako samo Bogu pripada spoznavati buduće stvari, ne samo one koje proizlaze po nužnosti ili u većini slučajeva, nego i slučajne i nepredviđene, jer Bog sve vidi u svojoj vječnosti, koja, budući da je jednostavna, prisutna je čitavomu vremenu i obuhvaća ga. I zato se jedan Božji pogled pruža na sve što se vrši kroz čitavo vrijeme kao na prisutno, i vidi sve kako jest u samome sebi; kao što je gore rečeno kada se raspravljalo o Božjemu znanju. Anđeoski pak razum, i svaki stvoreni razum, zaostaje za božanskom vječnošću. Stoga nijedan stvoreni razum ne može spoznati buduću stvar kako jest u svojemu bitku.
Odgovor na 1. prigovor: ljudi ne spoznaju buduće stvari osim u njihovim uzrocima, ili po Božjoj objavi. I tako anđeli mnogo istančanije spoznaju buduće stvari.
Odgovor na 2. prigovor: premda je anđelov razum iznad vremena kojim se mjere tjelesna gibanja, ipak je u anđelovu razumu vrijeme prema slijedu shvatljivih pojmova; prema onome što Augustin kaže, u VIII. Super Gen. ad litt., da „Bog pokreće duhovno stvorenje kroz vrijeme“. I tako, budući da postoji slijed u anđelovu razumu, nije mu prisutno sve što se vrši kroz čitavo vrijeme.
Odgovor na 3. prigovor: premda se likovi koji su u anđelovu razumu, koliko je do njih samih, jednako odnose prema sadašnjim, prošlim i budućim stvarima; ipak se sadašnje, prošle i buduće stvari ne odnose jednako prema pojmovima. Jer one stvari koje su sadašnje imaju narav po kojoj se suobličuju likovima koji su u anđelovu umu, i tako se po njima mogu spoznati. No one koje su buduće još nemaju narav po kojoj bi im se suobličile, stoga se po njima ne mogu spoznati.
Odgovor na 4. prigovor: prostorno udaljene stvari već jesu u naravi stvarî i sudjeluju u nekome liku čija je sličnost u anđelu, što nije istinito o budućim stvarima, kako je rečeno. I zato nije slično.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.