Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 17, a. 3

Je li u razumu

Prigovor 1. Čini se da lažnost nije u razumu. Augustin, naime, veli u knjizi De octoginta tribus quaestionibus: „Svatko tko se vara, ono u čemu se vara ne shvaća“. No, za lažno se veli da je u nekoj spoznaji prema tome što se po njoj varamo. Dakle, u razumu nema lažnosti.

Prigovor 2. Nadalje, Filozof veli u III. De anima da je razum uvijek ispravan. Dakle, u razumu nema lažnosti.

Naprotiv, veli se u III. De anima da „gdje je sastavljanje pojmova, ondje je istinito i lažno“. No, sastavljanje pojmova jest u razumu. Dakle, istinito i lažno jest u razumu.

Odgovaram: kao što stvar ima bitak po vlastitom obliku, tako spoznajna moć ima spoznavati po sličnosti spoznate stvari. Otuda, kao što naravna stvar ne zaostaje za bitkom koji joj pripada prema njezinu obliku, a može zaostajati za nekim akcidentalnim ili posljedičnim svojstvima; kao čovjek za time da ima dvije noge, ali ne za time da bude čovjek; tako spoznajna moć ne zaostaje u spoznavanju s obzirom na onu stvar čijim se likom uobličuje; no može zaostajati glede nečega što je posljedično uz nju ili akcidentalno uz nju. Kao što je rečeno da se vid ne vara glede vlastitoga osjetilnoga predmeta, nego glede zajedničkih osjetilnih predmeta, koji se posljedično odnose prema njemu, i glede osjetilnih predmeta po akcidentu. Kao što se pak osjetilo izravno uobličuje sličnošću vlastitih osjetilnih predmeta, tako se razum uobličuje sličnošću štostva stvari. Otuda se glede onoga što nešto jest razum ne vara, kao ni osjetilo glede vlastitih osjetilnih predmeta. U sastavljanju pak ili dijeljenju može se prevariti dok stvari čije štostvo shvaća pripisuje nešto što ga ne slijedi ili što mu se protivi. Tako, naime, razum stoji k suđenju o takvome kao osjetilo k suđenju o zajedničkim osjetilnim predmetima ili po akcidentu. Uz očuvanje ipak one razlike koja je gore rečena o istini: da lažnost u razumu može biti ne samo zato što je spoznaja razuma lažna, nego zato što je razum spoznaje, kao i istinu; dok u osjetilu lažnost nije kao spoznata, kako je rečeno. Budući pak da je lažnost razuma po sebi samo glede sastavljanja razuma, po akcidentu također u djelovanju razuma kojim spoznaje što nešto jest može biti lažnost, utoliko ukoliko se ondje primiješa sastavljanje razuma. Što može biti na dva načina. Na jedan način prema tome što razum definiciju jednoga pripisuje drugomu; kao ako definiciju kružnice pripiše čovjeku. Otuda je definicija jedne stvari lažna o drugoj. Na drugi način prema tome što dijelove definicije sastavlja međusobno, koji se ne mogu u isto vrijeme udružiti; tako, naime, definicija nije samo lažna s obzirom na neku stvar, nego je lažna u sebi. Kao ako oblikuje takvu definiciju: „razumska četveronožna životinja“, lažan je razum tako definirajući, stoga što je lažan u oblikovanju ovoga sastava: „Neka je razumska životinja četveronožna“. I zbog toga u spoznavanju jednostavnih štostava razum ne može biti lažan, nego je ili istinit, ili u cjelini ništa ne shvaća.

Odgovor na 1. prigovor: budući da je štostvo stvari vlastiti objekt razuma, zbog toga se tada u pravom smislu veli da nešto shvaćamo kada, svodeći to na ono što nešto jest, tako o tome sudimo, kako biva u dokazima, u kojima nema lažnosti. I na taj se način razumije Augustinova riječ da svatko tko se vara ne shvaća ono u čemu se vara; a ne tako da se ni u kojem djelovanju razuma netko ne bi prevario.

Odgovor na 2. prigovor: razum je uvijek ispravan prema tome što je razum počelâ, glede kojih se ne vara, iz istoga uzroka iz kojega se ne vara glede onoga što nešto jest. Po sebi poznata počela, naime, jesu ona koja se odmah, po shvaćanju pojmova, spoznaju, po tome što se predikat stavlja u definiciju subjekta.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.