I, q. 112, a. 2
Šalju li se svi
Prigovor 1. Čini se da se svi anđeli šalju na služenje. Kaže naime apostol u Heb 1: „svi su služnički duhovi što se šalju na služenje“.
Prigovor 2. Nadalje, među redovima najviši je red serafa, kako je bjelodano iz gore rečenoga. No seraf je bio poslan da očisti usne proroku, kako se nalazi u Iz 6. Dakle, još mnogo više niži se anđeli šalju.
Prigovor 3. Nadalje, božanske osobe u beskonačno nadvisuju sve redove anđela. No božanske se osobe šalju, kako je gore rečeno. Dakle, još mnogo više bilo koji najviši anđeli.
Prigovor 4. Nadalje, ako se viši anđeli ne šalju na vanjsko služenje, to nije osim zato što viši anđeli izvršavaju božanska služenja po nižima. No budući da su svi anđeli nejednaki, kako je gore rečeno, svaki anđeo ima nižega anđela, osim posljednjega. Dakle, samo bi jedan anđeo posluživao poslan na služenje. Što je protiv onoga što se kaže u Dn 7: „tisuće tisuća služahu mu“.
Naprotiv, Grgur kaže, prenoseći Dionizijevo mišljenje: „viši zborovi nipošto nemaju uporabu vanjskoga služenja“.
Odgovaram: kako je bjelodano iz gore rečenoga, red božanske providnosti ima to, ne samo u anđelima nego i u čitavu svemiru, da se nižima upravlja po višima; no od ovoga se reda u tjelesnim stvarima katkada po božanskom rasporedu odstupa radi višega reda, prema tome naime kako koristi za očitovanje milosti. To naime što je slijepac od rođenja bio prosvijetljen, što je Lazar bio uskrišen, neposredno je od Boga učinjeno, bez ikakva djelovanja nebeskih tijela. No i dobri i zli anđeli mogu nešto u ovim tijelima djelovati mimo djelovanja nebeskih tijela, zgušnjavajući oblake u kiše i čineći nešto tome slično. Niti ikomu treba biti dvojbeno da bi Bog mogao neposredno ljudima nešto objaviti, ne posredovanjem anđela; i viši anđeli, ne posredovanjem nižih. I prema tom razmatranju neki su rekli da se prema općem zakonu viši ne šalju, nego samo niži; ali po nekom božanskom rasporedu katkada se i viši šalju. No to se ne čini razložnim. Jer anđeoski se red promatra prema darovima milosti. A red milosti nema drugoga višega reda zbog kojega bi ga trebalo zanemariti, kao što se zanemaruje red naravi zbog reda milosti. Treba također razmotriti da se red naravi u djelovanjima čudesa zanemaruje radi potvrde vjere. Za što ništa ne bi vrijedilo kad bi se zanemario anđeoski red, jer mi to ne bismo mogli zamijetiti. Ništa također nije tako veliko u božanskim služenjima što se ne bi moglo izvršiti po nižim redovima. Stoga Grgur kaže da se „oni koji navješćuju najviše stvari nazivaju arkanđelima; odatle je što se k Djevici Mariji šalje Gabriel arkanđeo“. Što je ipak bilo najviše među svim božanskim služenjima, kako se ondje dodaje. I stoga jednostavno valja reći s Dionizijem da se viši anđeli nikada ne šalju na vanjsko služenje.
Odgovor na 1. prigovor: kao što je u slanjima božanskih osoba jedno vidljivo, koje se promatra prema tjelesnom stvorenju, a drugo nevidljivo, koje biva prema duhovnom učinku; tako se u slanjima anđela jedno naziva vanjskim, koje je naime radi pružanja nekoga služenja oko tjelesnih stvari, i prema tom slanju ne šalju se svi; a drugo je unutarnje, prema intelektualnim učincima, ukoliko naime jedan anđeo prosvjetljuje drugoga, i tako se šalju svi anđeli. Ili drukčije valja reći da apostol to navodi kako bi dokazao da je Krist veći od anđela po kojima je dan zakon, kako bi tako pokazao izvrsnost novoga zakona pred starim. Stoga nije nužno da se razumijeva osim o anđelima služenja po kojima je dan zakon.
Odgovor na 2. prigovor: prema Dioniziju, onaj anđeo koji je poslan da očisti usne proroku bio je od nižih anđela; ali je nazvan serafom, to jest raspaljivačem, dvoznačno, zbog toga što je došao raspaliti usne proroku. Ili valja reći da viši anđeli priopćuju vlastite darove, po kojima se nazivaju, posredovanjem nižih anđela. Tako se dakle za jednoga od serafa reklo da je ognjem očistio usne proroku ne zato što bi to sam neposredno učinio, nego zato što je niži anđeo po njegovoj moći to učinio. Kao što se za papu kaže da nekoga odrješuje čak i ako po drugome udjeljuje službu odrješenja.
Odgovor na 3. prigovor: božanske se osobe ne šalju na služenje, nego se dvoznačno kaže da se šalju, kako je bjelodano iz prethodnoga.
Odgovor na 4. prigovor: u božanskim je služenjima mnogostruk stupanj. Stoga ništa ne priječi da se također nejednaki anđeli neposredno šalju na služenja; tako ipak da se viši šalju na viša služenja, a niži na niža.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.