I, q. 108, a. 1
Jesu li svi anđeli jedne hijerarhije
Prigovor 1. Čini se da su svi anđeli jedne hijerarhije. Budući da su naime anđeli najviši među stvorenjima, valja reći da su najbolje raspoređeni. No najbolji je raspored mnoštva prema tome što je sadržano pod jednom vlašću; kako je bjelodano po Filozofu u XII. Metaphys. i u III. Politic.. Budući da dakle hijerarhija nije ništa drugo nego sveta vlast, čini se da su svi anđeli jedne hijerarhije.
Prigovor 2. Nadalje, Dionizije kaže u III. poglavlju Cael. hier. da je „hijerarhija red, znanje i djelovanje“. No svi se anđeli slažu u jednom redu prema Bogu, kojega spoznaju i po kojemu se u svojim djelovanjima ravnaju. Dakle, svi su anđeli jedne hijerarhije.
Prigovor 3. Nadalje, sveta vlast, koja se naziva hijerarhija, nalazi se u ljudima i anđelima. No svi su ljudi jedne hijerarhije. Dakle, također su svi anđeli jedne hijerarhije.
Naprotiv, Dionizije u VI. poglavlju Cael. hier. razlikuje tri hijerarhije anđela.
Odgovaram: hijerarhija je sveta vlast, kako je rečeno. U nazivu pak vlasti shvaćaju se dvije stvari, naime sam vladar i mnoštvo uređeno pod vladarom. Zato što je dakle jedan Bog vladar ne samo svih anđela nego i ljudi i svekolikoga stvorenja; stoga ne samo svih anđela nego i svekolikoga razumnoga stvorenja, koje može biti dionik svetih stvari, jedna je hijerarhija, prema onome što Augustin kaže u XII. knjizi De civ. Dei: „da su dvije države, to jest društva: jedno u dobrim anđelima i ljudima, drugo u zlima“. Ali ako se vlast promatra sa strane mnoštva uređenoga pod vladarom, tako se jedna vlast naziva prema tome što mnoštvo na jedan te isti način može primati upravljanje vladara. Ona pak koja se ne mogu prema istom načinu upravljati od vladara pripadaju različitim vlastima, kao što su pod jednim kraljem različiti gradovi, koji se ravnaju različitim zakonima i službenicima. Bjelodano je pak da ljudi na drugi način primaju božanska prosvjetljenja nego anđeli, naime anđeli ih primaju u spoznatljivoj čistoći, a ljudi ih primaju pod osjetilnim prilikama, kako Dionizije kaže u I. poglavlju Cael. hier.. I zato je trebalo razlikovati ljudsku hijerarhiju od anđeoske. I na isti se način u anđelima razlikuju tri hijerarhije. Rečeno je naime gore, dok se raspravljalo o spoznaji anđela, da viši anđeli imaju općenitiju spoznaju istine nego niži. Takvo se pak opće primanje spoznaje prema trima stupnjevima u anđelima može razlikovati. Mogu se naime razlozi stvari o kojima se anđeli prosvjetljuju razmotriti trojako. Prvo doista prema tome što proizlaze iz prvoga općega počela, što je Bog, i taj način pristaje prvoj hijerarhiji, koja se neposredno pruža k Bogu i takoreći smješta u Božjim predvorjima, kako Dionizije kaže u VII. poglavlju Cael. hier.. Drugo pak, ukoliko takvi razlozi ovise o općim stvorenim uzrocima, koji se već na neki način umnažaju, i ovaj način pristaje drugoj hijerarhiji. Na treći pak način prema tome što se takvi razlozi primjenjuju na pojedine stvari i ukoliko ovise o vlastitim uzrocima, i ovaj način pristaje najnižoj hijerarhiji. Što će potpunije biti bjelodano kada se bude raspravljalo o pojedinim redovima. Tako se dakle razlikuju hijerarhije sa strane podložnoga mnoštva. Stoga je bjelodano da griješe i protiv Dionizijeve namjere govore oni koji u božanskim osobama postavljaju hijerarhiju koju nazivaju nadnebeskom. U božanskim je naime osobama stanoviti red naravi, ali ne hijerarhije. Naime, kako Dionizije kaže u III. poglavlju Cael. hier., „red je hijerarhije da se jedni doista čiste, prosvjetljuju i usavršuju, a drugi da čiste, prosvjetljuju i usavršuju“. Što daleko bilo da postavimo u božanskim osobama.
Odgovor na 1. prigovor: taj razlog polazi od vlasti sa strane vladara, jer najbolje je da se mnoštvom vlada od jednoga vladara, kako Filozof na navedenim mjestima smjera.
Odgovor na 2. prigovor: što se tiče spoznaje samoga Boga, kojega svi vide na jedan način, to jest po biti, ne razlikuju se u anđelima hijerarhije, nego što se tiče razloga stvorenih stvari, kako je rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: svi su ljudi jedne vrste i jedan način razumijevanja njima je srodan, a nije tako u anđelima. Stoga nije isti razlog.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.