Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 106, a. 4

Prosvjetljuje li viši anđeo nižega o svemu što spoznaje

Prigovor 1. Čini se da viši anđeo ne prosvjetljuje nižega o svemu što sam zna. Kaže naime Dionizije u XII. poglavlju Cael. hier. da viši anđeli imaju općenitije znanje, a niži pojedinačnije i podređenije. No više je toga sadržano pod općim nego pod pojedinačnim znanjem. Dakle, sve što znaju viši anđeli ne spoznaju niži po prosvjetljenju viših.

Prigovor 2. Nadalje, Učitelj kaže u 11. distinkciji II. knjige Sent. da su viši anđeli od vjekova spoznali otajstvo utjelovljenja, a nižima je bilo nepoznato sve dok se nije ispunilo. Što se čini po tome što, na pitanje nekih anđela: tko je taj kralj slave?, kao oni koji ne znaju, drugi odgovaraju, kao oni koji znaju: Gospodin nad vojskama, on je kralj slave, kako Dionizije tumači u VII. poglavlju Cael. hier.. To pak ne bi bilo kad bi viši anđeli prosvjetljivali niže o svemu što sami spoznaju. Dakle, ne prosvjetljuju ih o svemu što im je poznato.

Prigovor 3. Nadalje, ako viši anđeli nižima naviještaju sve što spoznaju, ništa nižima ne ostaje nepoznato što viši spoznaju. Dakle, ubuduće viši neće moći prosvjetljivati niže. Što se čini neprikladnim. Dakle, viši ne prosvjetljuju niže o svemu.

Naprotiv, Grgur kaže da se „u onoj nebeskoj domovini, premda su neka dobra dana izvrsnije, ipak ništa ne posjeduje pojedinačno“. A Dionizije kaže u XV. poglavlju Cael. hier. da „svaka nebeska bit spoznaju koja joj je dana od više priopćuje nižoj“, kako je očito iz gore navedenoga autoriteta.

Odgovaram: sva stvorenja iz božanske dobrote imaju udjela u tome da dobro koje imaju šire u druga, jer pojam je dobra da se priopćuje drugima. I odatle je također to što tjelesni djelatnici svoju sličnost predaju drugima koliko je moguće. Koliko su dakle neki djelatnici više postavljeni u sudioništvo božanske dobrote, utoliko više nastoje svoja savršenstva prenijeti na druge koliko je moguće. Stoga blaženi Petar opominje one koji po milosti imaju udjela u božanskoj dobroti govoreći u 1 Pt 4: „poslužujte jedni druge darom koji je svaki primio, kao dobri upravitelji mnogovrsne milosti Božje“. Mnogo dakle više sveti anđeli, koji su u najpunijem sudioništvu božanske dobrote, sve što prime od Boga dijele podređenima. Ipak se od nižih to ne prima tako izvrsno kako se nalazi u višima. I stoga viši uvijek ostaju u višem redu i imaju savršenije znanje. Kao što jednu te istu stvar punije razumije učitelj nego učenik koji od njega uči.

Odgovor na 1. prigovor: za znanje viših anđela kaže se da je općenitije s obzirom na uzvišeniji način razumijevanja.

Odgovor na 2. prigovor: Učiteljevu riječ ne treba tako shvatiti kao da su niži anđeli posvema bili u neznanju o otajstvu utjelovljenja, nego zato što nisu tako potpuno spoznali kao viši, te su u njegovoj spoznaji poslije napredovali dok se to otajstvo ispunjavalo.

Odgovor na 3. prigovor: sve do sudnjega dana najvišim se anđelima uvijek božanski objavljuje nešto novo o onome što pripada uređenju svijeta, a ponajviše spasenju izabranih. Stoga uvijek preostaje odakle viši anđeli prosvjetljuju niže.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.