Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 95, a. 2

O njegovu podrijetlu

Prigovor 1. Čini se da se svaki ljudski postavljeni zakon ne izvodi iz naravnoga zakona. Veli, naime, Filozof u V. Ethic. da je „pravno pravedno ono što u početku uistinu ništa ne razlikuje biva li ovako ili onako“. No u onome što nastaje iz naravnoga zakona razlikuje se biva li ovako ili onako. Dakle, ono što je ljudskim zakonima određeno ne izvodi se sve iz zakona naravi.

Prigovor 2. Nadalje, pozitivno se pravo dijeli nasuprot naravnomu pravu, kako je očito po Izidoru u knjizi Etymol. i po Filozofu u V. Ethic. No ono što se izvodi iz općih počela zakona naravi kao zaključci pripada zakonu naravi, kako je gore rečeno. Dakle, ono što je od ljudskoga zakona ne izvodi se iz zakona naravi.

Prigovor 3. Nadalje, zakon je naravi isti u svih, veli, naime, Filozof u V. Ethic. da je „naravno pravedno ono što svugdje ima istu moć“. Ako bi se, dakle, ljudski zakoni izvodili iz naravnoga zakona, slijedilo bi da bi i sami bili isti u svih. Što je očito da je neistinito.

Prigovor 4. Nadalje, onomu što se iz naravnoga zakona izvodi može se navesti neki razlog. No ne može se za sve što su stariji zakonom odredili razlog navesti, kako pravnik veli. Dakle, ne izvode se svi ljudski zakoni iz naravnoga zakona.

Naprotiv, Tulije veli u svojoj Rhetor.: „Stvari od naravi potekle i običajem potvrđene strah od zakona i bogoštovlje posvetio je.“

Odgovaram: kako Augustin veli u I De lib. arb., „ne čini se da je zakon onaj koji nije pravedan“. Otuda ukoliko ima od pravednosti, utoliko ima od snage zakona. U ljudskim se pak stvarima veli da je nešto pravedno iz toga što je ispravno prema pravilu razuma. Prvo je pak pravilo razuma zakon naravi, kako je očito iz gore rečenoga. Otuda svaki ljudski postavljeni zakon utoliko ima od pojma zakona ukoliko se iz zakona naravi izvodi. Ako se pak u nečemu razilazi s naravnim zakonom, više neće biti zakon, nego pokvarenost zakona. No valja znati da se iz naravnoga zakona dvostruko može nešto izvesti: na jedan način kao zaključci iz počela; na drugi način kao neka određenja nekih općenitosti. Prvi je, dakako, način sličan onomu kojim se u znanostima iz počela izvode dokazni zaključci. Na drugi pak način slično je tome što se u vještinama opći oblici određuju na nešto posebno, kao što graditelj opći oblik kuće nužno mora odrediti na ovaj ili onaj lik kuće. Izvode se, dakle, neke stvari iz općih počela zakona naravi na način zaključaka, kao to da ne valja ubiti može se kao neki zaključak izvesti iz onoga da nikomu ne valja činiti zlo. Neke pak na način određenja, kao što zakon naravi ima to da onaj koji griješi bude kažnjen; no da se takvom kaznom kazni, to je neko određenje zakona naravi. Oboje se, dakle, nalazi u ljudskom zakonu postavljeno. No ono što je prvoga načina sadržano je ljudskim zakonom ne kao da bi bilo samo zakonom postavljeno, nego ima također nešto snage iz naravnoga zakona. No ono što je drugoga načina samo iz ljudskoga zakona ima snagu.

Odgovor na 1. prigovor: Filozof govori o onome što je zakonom postavljeno po nekom određenju ili specifikaciji propisâ zakona naravi.

Odgovor na 2. prigovor: taj razlog polazi od onoga što se izvodi iz zakona naravi kao zaključci.

Odgovor na 3. prigovor: opća počela zakona naravi ne mogu se na isti način primijeniti na sve, zbog velike raznolikosti ljudskih stvari. I otuda potječe različitost pozitivnoga zakona u različitih naroda.

Odgovor na 4. prigovor: onu riječ pravnika valja shvatiti u onome što su stariji uveli oko pojedinačnih određenja naravnoga zakona; prema kojima se određenjima sud iskusnih i razboritih odnosi kao prema nekim počelima, ukoliko naime odmah vide što je prikladnije pojedinačno odrediti. Otuda Filozof veli u VI. Ethic. da „u takvim stvarima valja paziti na nedokazive izričaje i mišljenja iskusnih i starijih ili razboritih, ne manje nego na dokaze“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.