Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 94, a. 5

Je li promjenjiv

Prigovor 1. Čini se da se zakon naravi može mijenjati. Jer na ono iz Sir 17, „dodao im je stegu i zakon života“, veli Glosa: „htio je da se zakon slova napiše radi ispravljanja naravnoga zakona“. No ono što se ispravlja, mijenja se. Dakle, naravni se zakon može mijenjati.

Prigovor 2. Nadalje, protiv naravnoga je zakona ubojstvo nevina čovjeka, a također i preljub i krađa. No nalazi se da je to Bog promijenio, na primjer kad je Bog zapovjedio Abrahamu da ubije nevina sina, kako se nalazi u Post 22; i kad je zapovjedio Židovima da uzmu posuđene posude Egipćana, kako se nalazi u Izl 12; i kad je zapovjedio Hošei da uzme ženu bludnicu, kako se nalazi u Hoš 1. Dakle, naravni se zakon može mijenjati.

Prigovor 3. Nadalje, Izidor veli u knjizi Etymol. da je „zajedničko posjedovanje svih stvari i jedna sloboda od naravnoga prava“. No to vidimo da je promijenjeno po ljudskim zakonima. Dakle, čini se da je naravni zakon promjenjiv.

Naprotiv, veli se u Dekretima, dist. V: „Naravno pravo potječe od postanka razumnoga stvorenja. Niti se mijenja vremenom, nego nepromjenjivo ostaje.“

Odgovaram: za naravni se zakon može shvatiti da se mijenja dvostruko. Na jedan način time što mu se nešto dodaje. I tako ništa ne priječi da se naravni zakon mijenja; mnogo se, naime, povrh naravnoga zakona nadozidalo što je korisno za ljudski život, kako po božanskom zakonu, tako također i po ljudskim zakonima. Na drugi način shvaća se promjena naravnoga zakona na način oduzimanja, tako naime da nešto prestane biti od naravnoga zakona što je prije bilo prema naravnom zakonu. I tako s obzirom na prva počela zakona naravi, naravni je zakon posve nepromjenjiv. S obzirom pak na sekundarne propise, za koje smo rekli da su kao neki vlastiti zaključci bliski prvim počelima, tako se naravni zakon ne mijenja da ne bi u većini slučajeva uvijek bilo ispravno ono što naravni zakon ima. Može se ipak promijeniti u nekoj pojedinačnosti, i u manjem broju slučajeva, zbog nekih posebnih uzroka koji priječe opsluživanje takvih propisa, kako je gore rečeno.

Odgovor na 1. prigovor: za pisani se zakon veli da je dan radi ispravljanja zakona naravi ili zato što je po pisanom zakonu nadomješteno ono što je zakonu naravi nedostajalo, ili zato što je zakon naravi u srcima nekih, s obzirom na neke stvari, bio pokvaren utoliko da su smatrali dobrima stvari koje su naravno zle; a takvo je kvarenje trebalo ispravljanje.

Odgovor na 2. prigovor: naravnom smrću umiru svi zajednički, kako krivi tako i nevini. Ta se pak naravna smrt božanskom moći navodi zbog istočnoga grijeha; prema onome iz 1 Sam 2, „Gospodin usmrćuje i oživljava“. I stoga se bez ikakve nepravde, prema Božjoj zapovijedi, može nanijeti smrt bilo kojemu čovjeku, bilo krivu bilo nevinu. Slično je također preljub snošaj s tuđom ženom, koja mu je dodijeljena prema zakonu božanski predanom. Otuda kojoj god ženi tko priđe iz božanske zapovijedi, nije preljub niti bludništvo. I isti je razlog o krađi, koja je uzimanje tuđe stvari. Što god, naime, tko uzme po zapovijedi Boga, koji je gospodar svega, ne uzima bez volje gospodara, što znači krasti. Niti je samo u ljudskim stvarima što god se od Boga zapovijeda time samim dužno, nego također u prirodnim stvarima što god Bog čini jest na neki način naravno, kako je u prvome dijelu rečeno.

Odgovor na 3. prigovor: za nešto se veli da je od naravnoga prava dvostruko. Na jedan način jer prema tome narav naginje, kao da drugomu ne valja činiti nepravdu. Na drugi način jer narav nije uvela suprotno, kao što bismo mogli reći da je to što je čovjek gol od naravnoga prava, jer mu narav nije dala odjeću, nego ju je vještina pronašla. I na taj se način zajedničko posjedovanje svega i jedna sloboda svih naziva da je od naravnoga prava, zato naime što razlikovanje posjedâ i ropstvo nisu uvedeni od naravi, nego po razumu ljudi, radi koristi ljudskoga života. I tako u tome zakon naravi nije promijenjen osim po dodavanju.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.