Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 77, a. 8

Može li grijeh koji je iz strasti biti smrtan

Prigovor 1. Čini se da grijeh koji je iz strasti ne može biti smrtan. Laki se, naime, grijeh dijeli nasuprot smrtnomu. No grijeh koji je iz nemoći jest lak, budući da ima u sebi uzrok oproštenja. Budući da je, dakle, grijeh koji je iz strasti iz nemoći, čini se da ne može biti smrtan.

Prigovor 2. Nadalje, uzrok nije moćniji od učinka. No strast ne može biti smrtni grijeh, jer u osjetilnosti nema smrtnoga grijeha, kako je gore izloženo. Dakle, grijeh koji je iz strasti ne može biti smrtan.

Prigovor 3. Nadalje, strast odvodi od razuma, kako je očito iz rečenoga. No razumu pripada okrenuti se k Bogu ili odvratiti se od njega, u čemu se sastoji pojam smrtnoga grijeha. Grijeh, dakle, koji je iz strasti ne može biti smrtan.

Naprotiv, apostol veli, Rim 7, da „strasti grijeha djeluju u našim udovima da donesu rod smrti“. To je pak vlastito smrtnomu grijehu, da donosi rod smrti. Dakle, grijeh koji je iz strasti može biti smrtan.

Odgovaram: smrtni grijeh, kako je gore rečeno, leži u odvraćanju od posljednje svrhe, koja je Bog, a to odvraćanje pripada promišljajućem razumu, kojemu također pripada usmjerivati k svrsi. Na ovaj se, dakle, samo način može dogoditi da sklonost duše u nešto što se protivi posljednjoj svrsi ne bude smrtni grijeh: jer promišljajući razum ne može priteći, što se događa u naglim pokretima. Kad pak iz strasti tko prelazi na čin grijeha, ili na promišljeni pristanak, to ne biva naglo. Otuda promišljajući razum ovdje može priteći, može, naime, isključiti, ili barem spriječiti strast, kako je rečeno. Otuda ako ne pritekne, smrtni je grijeh, kao što vidimo da se mnoga ubojstva i preljubi po strasti čine.

Odgovor na 1. prigovor: o lakom se govori trostruko. Na jedan način iz uzroka, jer naime ima neki uzrok oproštenja, koji umanjuje grijeh, i tako se grijeh iz nemoći i neznanja naziva lakim. Na drugi način iz ishoda, kao što svaki grijeh po pokori postaje lak, to jest postiže oproštenje. Na treći način naziva se lakim po rodu, kao besposlena riječ. I samo se ovo lako suprotstavlja smrtnomu, a prigovor polazi od prvoga.

Odgovor na 2. prigovor: strast je uzrok grijeha sa strane okretanja. To pak što je smrtan jest sa strane odvraćanja, koje po akcidentu slijedi za okretanjem, kako je rečeno. Otuda razlog ne slijedi.

Odgovor na 3. prigovor: razum ne biva uvijek u svojemu činu posve zapriječen od strasti, odakle mu ostaje slobodna volja, da se može odvratiti ili okrenuti k Bogu. Kad bi se pak posve oduzela uporaba razuma, više ne bi bilo grijeha, ni smrtnoga ni lakoga.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.